Home  /  Medijska scena  /  U fokusu

17. 03. 2015

Tragedija i sumrak novinarske profesije

17.3.2015. (Cenzolovka; autor: Zoran B. Nikolić) - Pogrešno i neodgovorno izveštavanje o tragično završenom pokušaju spasavanja bebe samo je uvećalo ovu nesreću. RTS izvestio da je beba zbrinuta, Radio 021 preneo Betinu vest da je "helikopter sa bebom sleteo u Beograd"... Ali i od goreg ima gore: Alo je maloletnu majku optužio da je kriva za smrt svog deteta i šestoro spasilaca.

 Još jedan tragični događaj u Srbiji (u dugom nizu sa sve češćim ponavljanjem) i još jedan ispit na kojem su, zajedno sa vlastima, pali i mediji. Reč je o padu vojnog helikoptera i pogibiji sedam osoba u akciji medicinskog zbrinjavanja teško obolele bebe, stare pet dana, iz Novog Pazara.

Kao što je poznato, medicinska ekipa je u petak po podne iz Novog Pazara prevozila bolesnu bebu sanitetskim vozilom u Kragujevac (po nekim verzijama u još bliže Kraljevo), kada ih je negde kod Raške zaustavio odron na putu. Zbog hitnosti situacije pozvan je helikopter Vojske Srbije da bebu preveze dalje (gde dalje, to je već najvažnije sporno pitanje, ali o tome kasnije).


Prvo medijsko zamešateljstvo izazvala je Radio-televizija Srbije, čiji je dopisnik nešto posle 21 sat javio da je beba stigla u kragujevački Klinički centar, i to sanitetskim vozilom kojim je krenula, ne helikopterom. To, kako se ispostavilo, nije bilo tačno. Ova lažna vest objavljena je na sajtu RTS-a upetak u 21,25.

RTS ne navodi o kojem je dopisniku reč, da li iz Novog Pazara, Kragujevca ili nekog trećeg mesta. Nije naznačeno ni iz kojeg je izvora anonimni dopisnik dobio ovakvu informaciju. Zbog ovih okolnosti nemoguće je utvrditi kako je tačno došlo do greške dopisnika i urednika koji je odobrio objavljivanje ove neistine, ali je sigurno da u ovako ozbiljnom slučaju do toga nije smelo da dođe.

Prvo, ukoliko je reč o dopisniku čije sedište nije u Kragujevcu, ova vest, bez obzira na izvor, nije smela biti objavljena dok njenu tačnost ne potvrdi izvor iz kragujevačkog Kliničkog centra. Drugo, ako je vest poslao kragujevački dopisnik RTS-a, ona je morala doći ili biti potvrđena iz zvaničnog izvora (bez obzira na to da li je izvor tražio da mu se ne objavljuje ime, dopisnik zna s kim razgovara). Vest je bez objašnjenja skinuta sa sajta RTS-a.

Greška ili trka za ekskluzivom?

Za dalje dezinformacije pobrinula se agencija Beta.

Oni su kasnije te večeri objavili da je beba stigla u Beograd, gde ju je preuzela ekipa Instituta za majku i dete. Opet potpuno netačna vest, s tim što je Beta kasnije objasnila kako je došlo do greške.

Reč je, naime, o pogrešno prenetoj izjavi koju je Radoje Simić, direktor Instituta, dao RTS-u. On je u trenutku kada je bilo već izvesno da helikopter leti za Beograd, rekao da je ekipa Instituta spremna da dočeka dete, a Beta je napisala da je rekao da je dete već "dočekano".

Ovde postoje dve mogućnosti. Prva, da je novinar jednostavno pogrešno čuo ili razumeo izjavu Radoja Simića. To je razumljiva greška, koja se svakome mogla desiti.


Druga je da je novinar, ili verovatnije urednik, u želji da prestigne konkurenciju i prvi javi dobru vest, anticipirao da će do trenutka kada vest bude objavljena u medijima, dete već stići u Beograd i u ruke tamošnjih medicinskih radnika. Ovo se dešava češće nego što mislite.

Kako je u komentaru na društvenim mrežama objasnio bivši glavni urednik nekoliko tabloida:

"To je ona kretenska situacija u kojoj se ponekad nađu noćni urednici: sa jedne strane pritiskaju te rokovi, a sa druge od tebe se očekuje da imaš najfriškiju moguću informaciju kad se novina ujutru pojavi na kioscima. Neki pod tim pritiskom rizikuju, pišu o onome što se još nije dogodilo a pretpostavljaju da hoće, i onda se dešavaju ovakve stvari."

Naravno, ne sumnjajući u ovu agencijsku vest, neki su je mediji preneli - na primer, sajt dnevnog lista Politika. Ipak, agencija Beta je korektno postupila, objavljujući ispravku, objašnjenje i izvinjenje, dajući tako "javnom servisu" barem lekciju kako se treba ponašati u slučaju greške medija.

Ali, epizoda sa pogrešnom informacijom Bete ima još jedan bizaran detalj.

Sajt novosadskog Radija 021 preneo je Betinu vest, ali je (da li svojom greškom ili su oni preneli nečiju grešku?) kao izvor naveo agenciju Fonet, koja sa svim ovim nema nikakve veze.

Kada se ispostavilo da informacija nije tačna, međutim, deo javnosti je okrivio Fonet, pa je i ova agencija morala da demantuje da je vest potekla od nje i čak zapretila tužbama onima koji vest pripisuju njoj.

Dakle, još jedna u nizu grešaka tokom dugog jučerašnjeg novinarskog radnog dana, sa potencijalnom da nekom nanese štetu.

Ali, stvari postaju sve gore.

Najozbiljniji novinarski prestup počinio je tabloid Alo. Na sajtu ovih novina, iznad inače novinarski korektnog teksta, koji rasvetljava događaje koji su prethodili odluci da beba bude poslata iz Novog Pazara, neidentifikovan urednik stavlja naslov "Izgiboše svi zbog nezrele majke!", prevaljujući tako svu krivicu za gubitak sedam života na maloletnu majku bebe, čije je nesnalaženje u teškoj ličnoj situaciji u koju je dospela rođenjem deteta, prema tvrdnjama sagovornika teksta, dovelo do pogoršanog zdravstvenog stanja bebe.

Urednik tekstu daje em netačno, em najzlonamernije zamislivo tumačenje, objavljujući pritom puno ime i prezime nesrećne devojke! Ovde već ima posla za javnog tužioca. Jeste da je, kada je usledila reakcija na društvenim mrežama, ovaj monstruozni naslov zamenjen sa "Maloletna majka nastradalo novorođenče hranila kravljim mlekom!", ali je prvobitna verzija ipak ostala zabeležena.

A da ne pričamo o tome da im ni tada nije palo na pamet da sakriju identitet maloletne majke.

Gore od goreg

Međutim, i od goreg ima gore, bar sa stanovišta zaštite javnog interesa u informisanju.

Znam da će se mnogi zapitati šta to beše, ali je ipak najvažnija društvena uloga medija kontrola vlasti. Čim je postalo jasno šta se dogodilo, "obični" građani su počeli da postavljaju pitanja.

Zašto je odlučeno da helikopter sleti na aerodrom čak u Beogradu, gde je u tom trenutku bilo loše vreme, a ne u daleko bližem Kragujevcu, gde bi trebalo da postoje uslovi za zbrinjavanje bebe, a nije bilo magle?

Da li je helikopter na kraju pao jer mu je nestalo goriva i kako je tako nešto smelo da se dozvoli?

Jednom rečju, ko je odgovoran?

Učešće ministara odbrane i zdravlja u akciji spasavanja navelo je mnoge da, poučeni gorkim iskustvom, posumnjaju da je helikopter poslat na dalji i opasniji put iz PR razloga ("da bi se ministri slikali").

Istina, izveštači koji su došli na konferenciju za novinare Vojske Srbije postavljali su pitanja čiji je smisao bio baš takav, ali je pres konferencija bila kratka, a načelnik Generalštaba se branio čekanjem rezultata istrage i nekompetentnošću da na neka pitanja odgovori.

Ima se utisak da su, za razliku od izveštača, njihovi urednici jedva čekali da se pres konferencija završi, slično generalu Dikoviću. Jer, upravo bi traženje ovih odgovora trebalo da bude glavna preokupacija medija ovog i narednih dana.

A to se, znaju svi koji prate medije u Srbiji, jednostavno neće desiti.

Većina "običnih" novinara u Srbiji se u proteklih 48 sati pošteno naradila, a onda su njihovi pretpostavljeni od toga napravili jedno veliko ništa, učinivši tako još jednom da mediji budu krivi za sve i da novinare bude sramota da kažu kojim se poslom bave.

Ovoga puta još više, jer je pogibija bebe i čak šest ljudi koji su pokušavali da je spasu nešto što svi doživljavamo krajnje emotivno.

Ali tako će "običnim" novinarima biti sve dok se baš oni ne odvaže da javno pokažu na ljude u sopstvenim redakcijama koji su za takvo stanje odgovorni.

 

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs