Home  /  Medijska scena  /  U fokusu

23. 04. 2015

Godišnjica ubistva 16 radnika RTS

23.4.2015. (RTS, Tanjug, B92) - Beograd -- Članovi porodica, prijatelji i kolege položili su vence na spomen-obeležje "Zašto?" u znak sećanja na 16 radnika RTS-a, stradalih u bombardovanju NATO 1999.god.

U ime porodica prisutnima se obratio Miroslav Medić, brat poginulog Siniše Medića, objavio je RTS.

"Ove noći se sećamo 23. aprila 1999. godine, kada je u 2.06 raketa NATO pakta pogodila srce televizije. To srce nije bila zgrada, odeljenje mastera i sva vredna tehnika u njemu, to su ljudi koji su bili najvredniji i najbolji deo televizije. To su bili ljudi koji su časno i pošteno obavljali svoje radne zadatke misleći na sutra. Imali su svoje planove, nadanja, želje. Tog aprilskog jutra 1999. godine one su voljom nekoga prekinute", naveo je Medić.

Brat stradalog Siniše Medića pita i zašto je i kome bilo potrebno da 16 nevinih ljudi izgubi svoje živote, jer oni nisu nikome pretili niti su ikoga ugrožavali, već su samo obavljali svoj običan i za njih svakodnevni posao.

"Na to pitanje, nažalost, još uvek nismo dobili odgovor. Oni koji ga znaju još uvek ćute i ne žele da progovore. Dok taj odgovor ne dobiju, duše ubijenih se neće smiriti, one će ga i dalje tražiti", rekao je Medić.

Okupljeni su se prisetili stradalih radnika, koji su, istakao je Medić, bili dobri ljudi, dobe kolege i pravi prijatelji.

"Sada bih vas zamolio da se setimo svakoga od njih: Jelica Munitlak (27 godina), šminker, Ksenija Banković (27), video-mikser, Darko Stoimenovski (25), tehničar u razmeni, Nebojša Stojanović (26), tehničar mastera, Dragorad Dragojević (27), obezbeđenje, Dragan Tasić (29), električar, Aleksandar Deletić (30), kamerman, Slaviša Stevanović (32), tehničar u razmeni, Siniša Medić (32), dizajner programa, Ivan Stukalo (33), tehničar u razmeni, Dejan Marković (39), obezbeđenje, Milan Joksimović (47), obezbeđenje, Branislav Jovanović (50), tehničar mastera, Slobodan Jontić (54), monter, Milovan Janković (59), precizni mehaničar, Tomislav Mitrović (61), režiser programa."

"Njihove seni su i sada ovde sa nama i još uvek se nadaju pravdi. Mi ćemo se u njihovo ime za tu pravdu boriti"", rekao je Medić, posebno se zahvalivši organizacijama Žene u crnom, Majkama Srebrenice, Vukovara, i Zvornika kao i Rosi Jakovljević, majci ubijenog gardiste u Topčideru, koji su prisustvovali pomenu.

Radnik RTS koji je te noći izbegao smrt, tehničar Dragan Šuković govorio je za BBC o danu kada su stradale njegove kolege.

Bombardovanje RTS-a je bio prvi slučaj da je medijska kuća proglašena za legitimni vojni cilj.

Međunarodna organizacija za ljudska prava "Hjuman rajts voč" je 2000. godine saopštila da nije bilo nikakvog opravdanja za bombardovanje zgrade televizije.

Čelnici NATO-a su tvrdili da je napad bio opravdan, a specijalna komisija Haškog tribunala koja je ispitivala i slučaj bombardovanja RTS-a, nije predložila Tužilaštvu da pokrene krivični postupak.

Bivši direktor RTS-a Dragoljub Milanović je, u Beogradu 2002. godine, osuđen na 10 godina zatvora, s obrazloženjem da nije poštovao naređenje tadašnje savezne vlade, i ljude i tehniku izmestio iz objekata RTS-a u Aberdarevoj i u Hilandarskoj ulici.

Vlada Srbije je pre dve godine formirala Komisiju za razmatranje činjenica o ubistavu novinara Dade Vujasinović, Slavka Ćuruvije i Milana Pantića, a mandat komisije je proširen i na slučaj ubistava medijskih radnika RTS-a u bombardovanju 1999. godine.

Ključna uloga komisije za istraživanje ubistva novinara

Bombardovanjem te medijske kuće, 1999. godine ustanovljena je praksa upotrebe vojne sile protiv medija u međunarodnim sukobima, uprkos tome što su oni civilni objekti i ne smeju biti vojni cilj, piše u jučerašnjem saopštenju UNS-a.

Za taj ratni zločin do sada je jedino odgovarao tadašnji direktor RTS-a Dragoljub Milanović, koji je izdržao kaznu zatvora od 10 godina, jer nije preduzeo mere da se zaposleni RTS-a zaštite i evakuišu posle pretnji da će zgrada biti bombardovana.

UNS u saopštenju ističe da su sve značajne globalne organizacije za zaštitu ljudskih prava osudile ubijanje civila u RTS-u, a da Amnesti internešenel nameran napad na zgradu RTS-a, kao civilni objekat i ubijanje 16 medijskih radnika, smatra ratnim zločinom.

UNS podseća da je Evropska federacija novinara (EFJ) na Skupštini u Beogradu 2011. godine pozvala svoje članice da se pridruže UNS-u i SINOS-u prilikom obeležavanja 23. aprila, Dana sećanja na 16 medijskih radnika ubijenih u NATO bombardovanju RTS-a.

UNS podržava i ceni dosadašnji rad Komisije za istraživanje ubistava novinara i očekuje da će ona imati ključnu ulogu u rasvetljavanju svih okolnosti ubistva 16 medijskih radnika.

Takođe, UNS se pridružuje inicijativi Komisije da pozove Komitet za zaštitu novinara iz Njujorka da promeni odluku i na svoju listu ubijenih novinara i medijskih radnika uvrsti i 16 radnika RTS-a, navodi u saopštenju to udruženje.

NUNS: Proširiti istragu na bivši vojni i politički vrh

Nezavisno udruženje novinara Srbije izrazilo je nezadovoljstvo zbog toga što svi aspekti ubistva 16 medijskih radnika u NATO bombardovanju zgrade RTS-a pre 16 godina još nisu rasvetljeni.

U saopštenju NUNS je naveo da su nadležni organi dužni da pred lice pravde izvedu sve one koji su odgovorni zbog toga što koleginice i kolege nisu na vreme evakuisani iz zgrade televizije u Aberdarevoj ulici.

"Sudski proces i pravosnažna presuda Dragoljubu Milanoviću, tadašnjem direktoru RTS, ne smeju da posluže za aboliciju svih oni koji su svesno ili nesvesno žrtvovali 16 nedužnih ljudi", naveo je NUNS.

Udruženje je dodalo da nikada nije smatralo Milanovića jedinim odgovornim za tu tragediju i da zbog toga traži da se istraga o ovom slučaju obnovi i proširi na sve one pojedince iz vojnog i političkog vrha, koji su svojim činjenjem ili nečinjenjem saučestvovali u zločinu.

"Javnost bi trebalo konačno da sazna da li su vojne i civilne vlasti Srbije bile upozorene na opasnost od bombardovanja zgrade RTS-a i, ako jesu, zašto nisu preduzele odgovarajuće mere", piše u saopštenju.

Kako se navodi, takav zahtev ni na koji način ne abolira one koji su naredili i izvršili samo bombardovanje, jer vojni napadi na medije ni u kom slučaju ne mogu biti legitimni.

NUNS je dodao da pruža punu podršku porodicama stradalih u svim njihovim naporima da se konačno dođe do istine.

 

 

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs