Home  /  Medijska scena  /  U fokusu

26. 06. 2015

Produžava se rok za privatizaciju medija

Beograd, 26.06.2015. (BETA) - Skupština Srbije počela je 26. juna raspravu o izmenama Zakona o javnom informisanju, kojima se predviđa produženje roka za privatizaciju medija u vlasništvu države i lokalnih samouprava, kao i nastavak njihovog budžetskog finansiranja. Mediji bi trebalo da budu privatizovani do kraja oktobra, umesto do 1. jula kako je prvobitno bilo predviđeno. EU očekuje od Srbije da primeni medijske zakone i Medijsku strategiju koju je donela još 2011, a ovo odlaganje bi, kako je rečeno u Briselu, moglo da se odrazi na narednu ocenu napretka Srbije koja se očekuje na jesen.


Izmenama Zakona o javnom informisanju i medijima, koje predlaže Vlada, predviđa se produženje roka za privatizaciju medija do 31. oktobra. Prvobitni rok bio je 1. jul.

Na početku sednice Skupštine Srbije ministar kulture i informisanja Ivan Tasovac kazao je da su izmene zakona neophodne kako bi privatizacija svih medija bila uspešno završena. On je istakao da se zakon menja jer je u međuvremenu promenjen zakon o privatizaciji, pa je neophodna nova procena kapitala medija.

Tasovac je rekao da je i rok za privatizaciju pomeren za četiri meseca jer je rad mnogih medija doveden u pitanje. On je dan ranije na sednici Odobra za kulturu i informisanje ocenio ponašenje medija u procesu privatizacije kao opstrukciju jer nisu dostavili neophodnu dokumentaciju na vreme.

"Odgovorna lica u medijima su dužna da pokrenu proces privatizacije, zbog njihove neodgovornosti veliki broj ljudi je došao u situaciju da ne može da nađe novog vlasnika i mora da prestane da radi. Mi smo našli kompromisno rešenje u vidu roka od četiri meseca i to ćemo ispoštovati", kazao je Tasovac u raspravi 26. juna u parlamentu.

Prvobitno je rok za privatizaciju medija bio 1. jul, a sada je taj datum određen kao rok za objavljivanje javnog poziva za prodaju kapitala. Ukoliko do 1. jula ne bude objavljen poziv za prodaju kapitala, prodaja će biti obustavljena, a mediji će biti privatizovani prenosom akcija zaposlenima.

U predloženim izmenama se dodaje da će vlada doneti akt kojim će bliže urediti postupak privatizacije podelom akcija zaposlenima bez naknade. Predviđeno je da će medij, u slučaju da zaposleni ne prihave prenos akcija bez naknade, prestati da postoji i brisaće se iz Registra medija.

Predstavnici novinarskih udruzenja najavili su amandmane na predložene zakonske izmene.

U međuvremenu, za neke medije objavljeni su javni poziv za prikupljanje ponude radi prodaje, poput beogradskog Studija B čija će početna cena biti 528.626 evra.

Produženje finansiranja

Izmenama zakona predviđeno je i da iz budžeta Srbije dodatno bude izdvojeno oko 107 miliona dinara za finansiranje novinske agencije Tanjug i Radio Jugoslavije. Prema izmenama, zakon o Tanjugu prestaće da vazi danom zaključenja ugovora o prodaji, a najkasnije do 31. oktobra, a Uredba o Radio Jugoslaviji 31. jula, umesto 1. jula.

Kako se navodi u obrazloženju izmena Zakona, u budžetu je za finansiranje agencije Tanjug od 1. juna do 31. oktobra potrebno dodatno obezbediti oko 87,3 miliona dinara, a za Radio Jugoslaviju od 1. juna do 31. jula 19,7 miliona dinara.

U opštinama i gradovima čiji mediji se privatizuju, a za koje je objavljen poziv za prodaju, potrebno je obezbediti dodatna sredstva za rad tih medija do 31. oktobra, piše u obrazloženju izmena Zakona.

Prema izmenama, zabranjeno je iz javnih prihoda finansirati one medije za koje do 1. jula nije objavljen poziv za prodaju.

Predsednica skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje Vesna Marjanović ocenila je 26. juna da je izdvajanje dodatnih sredstava iz budžeta za finansiranje Tanjuga kršenje tržišne konkurencije.

"Novac koji je predviđen za Tanjug je veći nego što sve tri agencije zajedno mogu da ostvare na tržištu. To je kršenje tržišne konkurencije", kazala je Marjanović, poslanica opozicione Demokratske stranke, na raspravi o izmenama Zakona o informisanju.

Ona je navela da nije u redu da se jedna od tri novinske agencije u Srbiji finansira iz budžeta, a da su druge dve prepuštene tržištu.

Komentarišući i to da je prema izmenama zakona potrebno obezbediti dodatna sredstva za rad lokalnih medija Marjanović upitala je kako će biti izdvojena ta sredstva jer je veliki deo budžeta već potrošen.

Evropska komisija: Primeniti brzo zakon o informisanju

Evropska komisija smatra da je od suštinske vaznosti da se zakon o javnom informisanju i medijska strategija u Srbiji sprovedu "kako valja i brzo da bi se obezbedilo što je lakše moguće povlačenje države iz vlasništva u medijima i pošten, transparentan i stalan proces privatizacije". To je agenciji Beta rekla portparolka u Evropskoj komisiji Maja Kocijančič koja je prenela i stav Komisije u Briselu da će "odlaganje primene zakona o javnom informisanju neminovno dovesti do odlaganja primene medijske strategije" u Srbiji.

Portparolka komesara za proširivanje Johanesa Hana i visoke predstavnice Federike Mogerini dodala je da razvoj s medijskim zakonom i strategijom "pomno prate Evropska komisija i Delegacija EU (u Beogradu) i to će se odraziti na Izveštaj o napretku za 2015. godinu" koji za oktobar sprema Komisija.

Kocijančič je te stavove EK prenela na molbu Bete da kaže kako Komisija EU gleda na odluku vlade u Beogradu da proces privatizacije drzavnih medija odloži za četiri meseca, mada se obavezala da to učini do 30. juna.

Izvršno telo EU je predočilo da je "sloboda izražavanja i medija temeljno pravo o kojem se ne može pregovarati i ključni uslov za napredak naših partnera na putu ka Evropskoj uniji, uključujući Srbiju".

Evropska komisija naglašava, kako je navela Kocijančič, da je "sloboda izražavanja i medija pitanja u okviru poglavlja 23 o pravosuđu i temeljnim pravima i poglavlja 10 o informacionom drudstvu i medijima".

"Jedna od ključnih preporuka u skriningu poglavlja 23 jeste: Preispitivanje i dopuna zakonskog i institucionalnog okvira za zaštitu slobode medija primenom Medijske strategije s ciljem da se na pravi način reguliše državno finansiranje i okonča nadzor države nad medijima", stavila je do znanja Evropska komisija, kako je prenela portparolka EK.

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs