Home  /  Medijska scena  /  U fokusu

12. 07. 2006

SRPSKA MEDIJSKA ELEKTRONSKA SCENA

Zakoni su se sporo donosili i često u bitnim aspektima do neprepoznatljivosti menjali u skupštinskoj proceduri. Primena istih je bila vise nego spora. Sve to se događalo uz blagoslov državnih struktura i političkih elita koje kao da nisu imale interesa da se stanje u ovoj sferi značajno promeni. Ili su stvari menjali na taj način da skoro sve ostane u sferi kozmetičkih izmena, bez lustracije i radikalnih rezova. Imuni zadržavanju status quo-a nisu bili i oni koji su svoje pozicije na ovdašnjem medijskom nebu zadobili u vreme prethodnog režima želeci da iste pozicije sto je moguće duže sačuvaju. Prva polovina 2006 godine u tom smislu je donela neke opipljive promene. Makar u sferi početka aktivnog rada Saveta Republičke radiodifuzne agencije koja je već svojim prvim odlukama uzburkala duhove. U toj meri da je već sada jasno da ako se ove odluke budu sprovele u praksi nista vise nece biti isto kao pre. Program BK TV vec mesecima je u velikoj većini domova prisutan kao "pidžama" i teško je verovati da će se ta televizija vratiti u etar. Pink i B 92 se pripremaju za jesenji start Avale i Foksa. U praksi tek treba da vidimo kako će izgledati programska fuzija televizija Happy i Košava. Ne raduje me što je u raspravi povodom odluka o dodeli nacionalnih frekvencija nekako po strani ostala radijska dodela. Radio S-u i B 92 pridružuje se Index na nacionalnom nivou a tek se očekuju prvi koraci Roadstar radija. Žao mi je što je do sada program Radio Fokusa ostao van fokusa ozbiljne i temeljne rasprave kritičke i stručne javnosti. Tešim se da ima vremena. Jesen će nam doneti i nastavak sudskih procesa započetih od strane nezadovoljnih dosadašnjom dodelom. Ne sumnjam da ce buduci a skori izbori doneti neke nove odluke, rasplete, vlasničke kombinacije i ideje koje ce biti začete i procesuirane partijskim i koalicionim dogovorima koji će imati uticaja i na stanje u etru. Tek ćemo biti svedoci vlasničkih pregrupisavanja i situacije da ovdašnji prostor postaje startna pozicija za dalje osvajanje medijskog prostora jugoistočne Evrope. Jesen koja nam dolazi nužno će nam doneti i akciju gašenja nelegalnih stanica u etru. Voleo bih da vidim argumentovanu, zakonom zasnovanu akciju koja će me kao poreskog obveznika uveriti da živim u zemlji gde se poštuje red i gde državni organi bez izuzetka sprovode odluke nadležnih organa. Ovo me zanima zato što znam i kolika je cena zakupa nacionalne frekvencije. Mislim da ovaj aspekt priče naročito zanima i strane investitore u srpski medijski prostor. Spadam u red onih koji smatraju da je ovdašnje medijsko i reklamno tržište suviše malo da bi moglo da izdrži pet privatnih kanala i dva kanala javnog servisa. Iako spadamo u tržišta gde ukupni marketinški budžet jos uvek raste po stopi od oko 20% godišnje to još uvek ne znači da od toga može da se na pravi način izdržava toliko radio i televizijskih stanica. Plašim se da će borba za što boljim rejtinzima na ovakvom medijskom tržištu dobiti još više na značaju i da ćemo u toj surovoj borbi sve više biti svedoci kako izgleda kada se javni servis utrkuje sa komercijalnim televizijama imajući pritom dodatni prihod od pretplate. Očekujem da novi Upravni odbor u tom smislu učini napor da se što pre iz sistema RTS-a izdvoji posebno preduzeće koje će brinuti o predajničkoj mreži koje već sada koriste i ostale komercijalne televizije.Ovakva borba učiniće da kanali sve više liče jedan na drugi jer će svi kidisati na iste marketinške budžete. Tu već sada nema milosti a ulaskom još ozbiljnijih igrača na inače kompetitivno tržište borba za rejtinge i naklonost auditorijuma će se tek zaoštriti. Mislim da će vreme ispred nas doneti blisku saradnju i solidarnost medijskih kuća koje će ubuduće prepoznavati zajedničke interese. Opstrukcije i međusobne sujete tako svojstvene ovdašnjem menatalitetu biće nam loš saveznik. Ne očekujem pravljenje političkih, medijskih, opozicionih i nevladinih frontova kakvi su bili nužni pre šest i više godina ali i ne odbacujem to kao rešenje za borbu protiv govora mršnje koji se ponekad zastrašujuće širi kao duh iz boce. U narednom periodu očekujem da mnoge lokalne stanice, članice ANEM-a odlukama Saveta Republičke radiodfiuzne agencije verifkuju svoje dugogodišnje postojanje i značaj i opstanu u etru na zakoniti način. Očekujem i da se na pravi način privede kraju proces privatizacije opštinskih stanica i da ove stanice ne postanu razglasne stanice lokalnih vlasti ili plen lokalnih tajkuna. Možda sam preterani optimista ali želim da verujem da stvari ovde mogu i moraju da izgledaju bolje. Očekujem da će edukacija i priliv mladih, obrazovanih i neopterećenih ljudi uticati da se i u sferi elektronskih medija stvari pomere nabolje. Mislim da možemo da pravimo bolje društvo i da se učimo na greškama koje su pravljene. Potrebno je malo više hrabrosti da se otvaraju bolne teme naše prošlosti i sadašnjosti, da se još više ulaže u istraživačko novinarstvo i sadržaje koji otvaraju i izazivaju plodotvorne rasprave i diskusije neophodne društvu u tranziciji koje jos čeka da zauzme bolje mesto u regionalnom, evropskom i svetskom okruženju. Hoću i želim da verujem da je to ostvarivo. Saša Mirković, Predsednik ANEM-a Časopis "LINK", juli/avgust 2006

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs