Home  /  Medijska scena  /  Arhiva vesti do septembra 2011.

27. 05. 2009

ANTENE PONOVO U SOBI

Nove tehnologije digitalne TV omogućiće mnoštvo slobodnih, besplatnih kanala

Beograd, 27.05.2009. (Politika) - Sa naglim širenjem Interneta, neki medijski stručnjaci predviđali su kraj televizije. Ali pojavom digitalne tehnologije desilo se upravo suprotno. Njen prodor gotovo je nezaustavljiv. I dok u Evropi u njenim pogodnostima sve više gledalaca uživa, mi smo tek na početku promene sistema.

Digitalna TV znači kristalno oštru sliku formata 16:9 i stereo ton, a za to će biti zadužena Emisiona tehnika, koja će upravljati multipleksom.

Izdvajanje Emisione tehnike iz sastava javnog servisa i formiranje posebne firme, započelo je u decembru na osnovu predloga Ministarstva za telekomunikacije i informaciono društvo, i u saradnji sa Radio-televizijom Srbije i Ministarstvom za kulturu.

Šta to znači za RTS? Da li je ovom odlukom javni servis oštećen? Da li će doći do smetnji u prenosu TV programa?

– To je proces koji gledaoci ne treba da vide niti da osete – ističe Radiša Petrović, izvršni direktor Emisione tehnike i veza RTS-a. – Svih ovih godina naš osnovni zadatak bio je da slika stigne do svakog stanovnika Srbije. I tome ćemo težiti i ubuduće. Sada će deo obaveza, koje RTS ima prema Zakonu o radio-difuziji, a to je pokrivanje određenog procenta stanovništva TV i radio signalom, preći na novu firmu. Vrlo precizno je definisano da to više nije zadatak Takovske 10, već Emisione tehnike. Ova firma će ubuduće pružati usluge svim zainteresovanim emiterima, a javni servis će se baviti samo proizvodnjom programa.

Nacionalni radiodifuzni sistem je u NATO bombardovanju 1999. prilično oštećen. RTS je, u poslednjih deset godina, uspeo da nabavi nešto predajnika i zameni delimično opremu, ali infrastruktura nije obnovljena.

– Veliku konfuziju u celu priču uneo je Zakon o radio-difuziji 2002. On je taj segment ostavio negde između države i RTS-a – priča Petrović. – Javni servis je tumačio da je to obaveza države, pa nije ulagao novac u obnovu, a država se nije obazirala, sve do formiranja ove vlade. Sadašnje resorno ministarstvo uvidelo je veličinu problema i krenulo da radi, pa je jedan od prvih rezultata i proces o izdvajanju Emisione tehnike, ali i podrške da se novac za digitalizaciju TV dobije iz IPA, fonda Evropske unije. Na taj način biće obezbeđen jedan deo sredstava, a drugi deo uz pomoć kredita.

Zatim moraju da se urade ozbiljni projekti, raspišu tenderi, a to je proces koji traje. I čak da se sve odluke sada donesu, sa radom može da se počne tek narednog proleća. Što je sa moje tačke gledišta odlično! On kaže da nije mudro tražiti novac od nekog iz sveta da vam pravi puteve, dalekovode... to je nešto što možemo sami da uradimo. Rumuni su, na primer, krenuli 2002. u kompletnu rekonstrukciju radio-difuzije. Uzeli su kredite od banke u vrednosti 150–160 miliona dolara, našli dva velika svetska proizvođača i za tri godine završili ceo posao.

– Na moje pitanje upućeno kolegi sa rumunske TV: „Pa, dobro, kako vraćate kredit? Usledio je odgovor: „Od kapaciteta za prenos programa!”

Emisiona tehnika će po svojoj prirodi biti profitabilna firma, zarađivaće i sama vraćati dugove. U njoj će radi kompletan tehnički kadar RTS-a, a sav trud usmeren je na to da se digitalizacija sprovede do 2012, iako je poslednji rok 2015.

– I Hrvati i Mađari i Rumuni, čak i Bugari, preći će na digitalni signal do kraja 2011 – objašnjava Petrović. – Takođe i Crnogorci, ali manji je problem u planinskim predelima, a veći u severnom i centralnom delu zemlje, gde je sve otvoreno i gde signal daleko prelazi državne granice. E, tu ćemo imati problem. Građani bi u ovim delovima praktično ostali bez televizije. To ne sme da se dogodi.

O prednostima digitalne TV, Petrović nam je još rekao: kod nas je prisutan stav da za TV koja se emituje sa predajnika više nema potrebe, jer postoje kablovski sistemi, sateliti... dok se u svetu gledaoci vraćaju sobnim antenama i direktnom prijemu, jer zahvaljujući digitalnoj TV ima sve više besplatnih TV programa. I uz pretplatu ne moraju da izdvoje 10 evra za kablovsku TV. Zato su se na javnim raspravama kabl-operateri pobunili, pa traže da se zakonom ograniči broj slobodnih programa.

Nova TV era zakucala je i naša vrata, iza kojih je mnogo ljudi i različitih interesa. Prema tome, i mnogo „drama” pred onim što dolazi. A televizija će svakako doći.

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs