Reporteri bez granica: Najmanje 89 fizičkih napada na novinare u Srbiji u poslednjih godinu dana

Gotovo godinu dana nakon početka protesta — koje je izazvao pad nadstrešnice na železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine — novinari koji ih prate i dalje su mete napada. Medijski profesionalci pretrpeli su najmanje 89 fizičkih napada u jednoj godini, što je rekord. Reporteri bez granica (RSF) podržavaju Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS) finansijski i tehnički kako bi se obezbedila zaštitna oprema.

Vesti
Podeli članak:
Reporteri bez granica: Najmanje 89 fizičkih napada na novinare u Srbiji u poslednjih godinu dana
Foto: N1

Kada je nezavisni novinar Dalibor Stupar pokušao da snimi dolazak autobusima provladinih aktivista, to su mu onemogućili upravo oni koji je trebalo da ga štite, podsećaju Reporteri bez granica.

Oni dodaju da nakon što su ga odgurnuli, policajci su mu nezakonito oduzeli telefon, tvrdeći da nema pravo da izveštava o javnom skupu koji su 11. oktobra organizovali pristalice režima kao kontramiting antirežimskim protestima. Napad na ovog novinara agencije Beta i portala Autonomija simptomatičan je za situaciju s kojom se suočavaju srpski novinari koji već godinu dana izveštavaju o protestima izazvanim urušavanjem železničke stanice u Novom Sadu, u kojem je poginulo 16 ljudi.

Od 1. novembra 2024. godine, medijski profesionalci u Srbiji bili su žrtve najmanje 89 fizičkih napada, prema evidenciji Reportera bez granica. Ukupan broj za 2025. iznosi 82 slučaja, što je najviše slučajeva na godišnjem nivou od 2008. godine. Oko polovinu nasilja počinili su pripadnici policije koji, štaviše, okreću glavu kada novinare napadaju provladini aktivisti.

Preko NUNS-a, RSF podržava ometane novinare – pružajući finansijsku podršku i tehničku pomoć za nabavku zaštitnih prsluka profesionalcima koji izveštavaju sa protesta.

"Odajemo počast srpskim novinarima koji herojski izveštavaju o protestima suočeni s institucionalizacijom nasilja od strane režima predsednika Aleksandra Vučića. Pozivamo međunarodnu zajednicu da obezbedi finansijsku, pravnu i političku podršku kako bi mogli da rade bezbedno i kako bi njihovi napadači bili izvedeni pred lice pravde. Sloboda štampe u Srbiji je na kocki, kao i naše pravo na informisanje o događajima u ovoj zemlji kandidatu za članstvo u Evropskoj uniji (EU), uključujući i poštovanje prava na okupljanje od strane vlasti", izjavio je Pavol Salaj, irektor RSF-ovog biroa u Pragu.

Evropski odgovor na apele RSF-a

Nakon apela iz jula i avgusta 2025. godine koje su uputili RSF i druge međunarodne i srpske organizacije, Evropski parlament je 22. oktobra usvojio rezoluciju kojom je oštro kritikovao srpsku vladu. 

U njoj se priznaje da je „više novinara napadnuto ili im je uskraćena zaštita dok su izveštavali o protestima”, te se osuđuje raspirivanje mržnje prema demonstrantima i novinarima od strane predsednika Srbije Aleksandra Vučića. 

On je, kako se navodi, „predstavio proteste kao ‘obojene revolucije’ koje organizuju i finansiraju strane tajne službe zapadnih država, i preneo to putem provladinih medija”, stoji u rezoluciji Evropskog parlamenta. Rezolucija takođe osuđuje političke pritiske usmerene na najveći nezavisni kanal u Srbiji, N1, čija je redakcija nominovana za RSF-ovu Nagradu za slobodu štampe 2025. godine u kategoriji Hrabrost, za izveštavanje o protestima.

Nedelju dana pre usvajanja rezolucije Evropskog parlamenta, predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen se tokom sastanka u Beogradu s Aleksandrom Vučićem ograničila na poruku o potrebi za pukim „napretkom u pogledu […] slobode medija“. Ipak, devet međunarodnih organizacija koje se bave zaštitom slobode medija i novinara, uključujući RSF, upozorilo ju je na opasan presedan koji bi nečinjenje EU u Srbiji moglo da stvori u regionu Zapadnog Balkana.

„Instrumenti kojima Komisija raspolaže, uključujući i obustavu sredstava EU, trebalo bi da budu primenjeni kako bi se poslala jasna poruka o posvećenosti EU nezavisnom novinarstvu i slobodi medija u regionu”, napisali su 13. oktobra u zajedničkom saopštenju. 

Dva naročito nasilna dana

Od poslednje procene RSF-a iz avgusta 2025. godine, dva dana bila su naročito nasilna za novinare koji izveštavaju o protestima u Novom Sadu. Dana 5. septembra, pripadnici policije napali su Emira Kahrimanovića sa sajta 021.rs, Katarinu Stevanović iz nedeljnika Vreme, Nemanju Sarovića sa kanala KTV, kao i Kseniju Pavkov i njenog snimatelja sa televizije N1. Pored toga, tokom racije na Univerzitetu u Novom Sadu, policija je privela nekoliko članova studentske redakcije Blokada info i zaplenila njihovu opremu.

Dana 11. oktobra, policajci su upotrebili nesrazmernu silu protiv Darije Matić sa sajta Mašina.rs, Brankice Matić sa sajta Storyteller, kao i Miljka Stojanovića i Anđele Risantijević sa sajta Glas Zaječara. Istog dana, jedan muškarac je pretio i pratio novinarku N1, Leu Apro, pre nego što joj je zgrabio ruku i uzeo telefon; policija ga je uhapsila — što je redak slučaj.

Od ukupno 180 zemalja i teritorija u RSF-ovom Indeksu slobode medija za 2025. godinu, Srbija zauzima 96. mesto.

Izvor: Reporteri bez granica

Povezani članci