Stalna radna grupa za bezbednost novinara traži preispitivanje pojedinih predmeta iz prošlosti
Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina protiv novinara, članice medijskog dela Stalne radne grupe za bezbednost novinara (SRG) upozoravaju na veliki broj nerešenih slučajeva napada i pretnji novinarima u Srbiji. Medijska udruženja zahtevaju ponovno razmatranje nerešenih slučajeva, odgovornost policijskih i pravosudnih organa i efikasnije postupanje institucija, uz poruku da novinari ne smeju biti izloženi nasilju, pretnjama i zastrašivanju zbog obavljanja svog posla.

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina protiv novinara, koji se danas obeležava širom sveta, novinarska udruženja i medijske asocijacije - članice Stalne radne grupe za bezbednost novinara (SRG) - ukazuju na zabrinjavajuće veliki broj nerešenih slučajeva napada i pretnji novinarima i drugim medijskim radnicima u Srbiji.
Medijski deo SRG, pre svega, zahteva od tužilaštva i policije da se preispitaju pojedini predmeti iz prošlosti. Naročito, ali ne i isključivo, to se odnosi na ubistva novinara Slavka Ćuruvije, Milana Pantića i Radislave Dade Vujasinović, zatim pokušaj ubistva Dejana Anastasijevića, nezakonito prisluškivanje i nadzor telefona i drugih sredstava komunikacije Slaviše Milanova i drugih novinara, fizički napad na Vuka Cvijića iz 2024. godine, kao i na još uvek nerazjašnjene slučajeve zastrašujućih pretnji upućenih mnogobrojnim novinarima profesionalnih medija.
Od disciplinskih organa Visokog saveta sudstva zahteva se hitno postupanje po disciplinskim prijavama podnetim još u januaru 2026. godine protiv troje sudija Apelacionog suda u Beogradu, koji su učestvovali u donošenju nezakonite oslobađajuće presude u slučaju Ćuruvija, za koju je Vrhovni sud utvrdio da je doneta uz bitne povrede odredaba krivičnog postupka.
Pored toga, prema zvaničnim podacima Vrhovnog javnog tužilaštva (VJT), u periodu od 2016. do kraja septembra 2026. godine formirano je ukupno 846 predmeta u vezi sa izvršenjem krivičnih dela prema novinarima. Od toga, u 331 predmetu doneta je odluka da nema krivičnog dela, u 207 predmeta su i dalje u toku dokazne radnje ili sudski postupak i u 178 predmeta izvršilac do danas nije identifikovan.
Broj osuđujućih presuda, kojih je od 2016. godine bilo ukupno 86, naročito se smanjio u prethodne dve godine, uprkos drastičnom povećanju broja napada na novinare, koji su svojevrsnu kulminaciju dostigli na dan održavanja lokalnih izbora u martu 2026. godine, kada su samo u jednom danu zabeležene desetine napada na novinare.
Tokom 2025. godine doneto je šest (od 146 predmeta), a do sada u 2026. godini samo tri osuđujuće presude (od čak 111 predmeta). Ovaj poražavajući trend može da se dovede u vezu i sa neskrivenim odbijanjem policije da sarađuje sa tužilaštvom.
U velikom broju slučajeva policija nije odgovorila na zahteve tužilaštva za prikupljanje informacija, čime je onemogućavano ili znatno otežano sprovođenje efikasne istrage. Postupanje policije u ovim predmetima takođe zahteva razmatranje krivično-pravne i disciplinske odgovornosti, kao i da se tužilaštvu bez odlaganja dostave tražene informacije i obaveštenja kako bi se omogućilo ubrzano procesuiranje slučajeva i donošenje dugoočekivanih presuda.
U prethodne dve godine policija je bila jedna od najvećih pretnji po bezbednost novinara. Zahtevamo da se preispitaju svi slučajevi napada policijskih službenika na novinare i utvrdi odgovornost za takvo postupanje. Takođe, zahtevamo da MUP postupi po svim podnetim pritužbama Sektoru unutrašnje kontrole i sprovede postupke u skladu sa zakonom.
Potrebno je i da se stvore uslovi za povratak u zemlju svih novinara koji su je poslednjih meseci napustili iz straha za svoju i bezbednost svojih porodica i pruže garancije da će imati pravo na odbranu sa slobode. Nadasve, neophodno je da se obustavi instrumentalizacija pravosudnih organa u cilju gušenja slobode medija, javne debate, zastrašivanja i kriminalizacije novinara.
Sa druge strane, medijski deo SRG smatra da je saradnja unutar ovog tela, pre svega sa VJT, tokom izbornog dana i u njegovoj pripremi, bila na visokom nivou. Smatramo da je i to doprinelo znatno manjem broju napada na novinare kojih je tog dana, prema dostupnim podacima, bilo tri.
Na današnji dan, medijski deo SRG podseća institucije ove države i javnost da iza svakog naslova i svake priče stoji ljudsko biće – neko čija nas hrabrost i posvećenost informišu i omogućavaju nam da razumemo složenost sveta u kojem živimo. Naša je zajednička odgovornost da obezbedimo da novinari nikada više ne budu predmet nasilja, pretnji, zastrašivanja ili ubistva zato što rade svoj posao u interesu građana.
U tom smislu ističemo da podrška unapređenju bezbednosti i zaštite novinara i drugih medijskih radnika predstavlja zakonom definisan javni interes u oblasti javnog informisanja koji bi ubuduće trebalo popularizovati putem medijskih sadržaja i programske ponude javnih medijskih servisa što do sada, nažalost, nije bio slučaj. Smatramo i da nakon konstituisanja republičke skupštine i formiranja nove Vlade, treba pokrenuti postupak izmena i dopuna Krivičnog i drugih zakona u delu koji se odnosi na pravnu zaštitu novinara.
SRG, koja je osnovana u januaru 2017. godine, pored predstavnika VJT i Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srbije, čini i šest novinarskih i medijskih udruženja - Udruženje novinara Srbije (UNS), Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), Nezavisno društvo novinara Vojvodine (NDNV), Asocijacija medija (AM), Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM), Asocijacija onlajn medija (AOM), kao i Misija OEBS-a u Srbiji u statusu posmatrača.
Projekat „Unapređenje sistema mehanizma prevencije i reagovanja u slučajevima pretnji po bezbednost i život novinarki i novinara u Srbiji“ sprovodi ANEM sa partnerima Insajder TV i Centar za razvoj lokalnih medija, uz podršku Evropske unije.
Misija OEBS-a u Srbiji podržala je projekat ANEM-a „24/7 SOS telefonska linija za pomoć novinarima i drugim ugroženim medijskim radnicima“, u okviru projekta koji finansira Evropska unija „Jačanje slobode izražavanja i slobode medija u Srbiji“.





.png&w=3840&q=75)





