Veran Matić: Mislim da živimo kraj novinarstva (VIDEO)

Na današnji dan pre 24 godine ubijen je dopisnik Večernjih novosti iz Jagodine Milan Pantić, i za njegovo ubistvo niko nije ogovarao. Danas je u Jagodini održan pomen i položeni su venci ispred biste i na ulazu ispred zgrade gde je ubijen. Dodeljena je i nagrada za novinarsku hrabrost Milan Pantić urednici dokumentarnog TV serijala "Zelena patrola na delu" Ruži Helać. Nekažnjivost ubistava i napada na novinare po ko zna koji put otvara temu o položaju i bezbednosti novinara i pravu na slobodno informisanje. Veran Matić predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara gostujući u emisiji 3D kaže da je jako važno da se održavaju komemoracije i da se novinari ne smeju zaboraviti.

Vesti
Podeli članak:
Veran Matić
Insajder

“Mi i dalje u ANEM-u imamo projekat Bezbedni novinari i u okviru tog projekta je angažovan između ostalog sada i penzionisani inspektor Kecman koji i dalje prati ove slučajeve i mi prikupljamo dokumentaciju i dalje, samo neformalno i nikada nećemo prestati sa kakvim god to uspehom rezultiralo. Nikada ne smemo da odustanemo, i da dozvolimo da ti slučajevi postanu ad acta i da budu tamo negde lagerovani. Bez obzira što to rade nadležni organi, mi ne smemo to da dozvolimo”, objašnjava Matić.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je sinoć na RTS-u da se "tako nešto, kao što je to bio napad na dve novinarke Informera u Zaječaru i Kosjeriću" nije događalo u poslednjih 30 godina u Srbiji". Matić kaže da je svako nasilje prema bilo kome apsolutno nedopustivo.

“Mislim da je nedopustivo naravno i prema osobama koje je pomenuo predsednik sa tako velikim zalaganjem za njihovu bezbednost. Ja ih ne mogu nazvati novinarkama, jer oni koji se ne pridržavaju kodeksa novinara nisu novinari i mislim da se oni ne pridržavaju i da svakodnevno praktikuju u obilnim razmerama taj neprofesionalizam protiv naših kolega. Mislim da su predstavnici tih medija najveći neprijatelji profesionalnog novinarstva. I to je nešto što nikada ne smemo da zaboravimo i moramo uvek da ponavljamo, ali u isto vreme je apsolutno nedopustivo bilo kakvo nasilje prema njima. Ne mogu da razumem i ne mogu da komentarišem to što je rekao predsednik, jer je dovoljno reći da imamo ubistvo Slavka Ćuruvije i imamo ubistvo Milana Pantića. Imamo taj pokušaj atentata na Dejana Anastasijevića koji je promenio život u njegovoj porodici i njemu ga sigurno skratio. To je apsolutno neistražen pokušaj ubistva. Postoji ogroman broj slučajeva koji se događaju svakodnevno. Uzmimo napad na Vuka Cvijića. On se dogodio krajem maja prošle godine. Šest meseci je trebalo policiji da da izveštaj sa 20 kamera koje su tu postojale”, napominje Matić.

Veran Matić dodaje i to da u poslednjih deset meseci imamo 30 fizičkih napada na novinare, da su u dva, tri slučaja podignute optužnice ali da se apsolutno ništa nije dogodilo sa njima.

“Mi imamo situaciju u Nišu gde je naša koleginica Tamara Radovanović iz Južnih vesti bukvalno sklonjena od strane policije 20-30 metara dalje. Nasilnik je snimljen kamerom i njemu se ništa nije dogodilo, niko ga nije legitimisao. Pored njega smo prepoznali nasilnika koji je napao našeg kolegu Uglješu Bokića u Novom Sadu u junu prošle godine. Dakle, to su falange koje služe za zastrašivanje građana, ali u ovim slučajevima i novinara. I to imamo kao svakodnevnu normalizaciju tog nasilja i možemo u nekom segmentu skoncentrisano da vidimo na prostoru između Skupštine, predsedništva i Gradske skupštine gde se bukvalno nalazi zabranjeni grad za novinare i novinarke koji tamo mogu samo da dožive fizičke napade kao što su Irena Stević i Stefan Miljuš. I isto se ništa nije dogodilo”, smatra Matić.

Veran Matić u tekstu u okviru ANEM-ovog projekta "Sistem prevencije nasilja i zaštite novinara" objašnjava da Stevan Dojčinović u više nedavno objavljenih intervjua govori o promeni ponašanja sudija od 2021. godine kada u slučaju KRIK-a počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija, zbog smene generacija sudije. Redakcija KRIK-a je do tada svaki sudski proces dobila u svoju korist i ništa nisu menjali u profesionalnom pristupu - kao i pre, strogo su poštovali kodeks novinara, sva pravila novinarskog zanata, proveravali činjenice i dosledno praktikovali dužnu novinarsku pažnju.

“Mislim da je doneta odluka da KRIK bude uništen i to se upravo događa. Dakle, da budu uništeni na različite načine. Redakcija KRIK-a je doživela tri upada u stanove njihovih novinarki, u kojima im ništa nije nestalo iz stana. Tužilaštvo i policija nisu nikada otkrili šta se tu dogodilo. Čak se nisu ni potrudili da to urade na jedan profesionalan način, da spoje ta tri slučaja, pa da kažu, da vidimo ovde možda ima neki zajednički imenitelj. Znači, redakcija doživljava široku lepezu napada - od toga do tih pretnji, praćenja i naravno ovih tužbi koje su veoma opasne, ali opet je tu najmanji problem kazna. Redakcija KRIK-a je pokazala da ima određenu vrstu popularnosti i da ljudi razumeju to što im se događa i oni bukvalno za nekoliko dana mogu da prikupe ta sredstva za plaćanje kazni. Ali to je vreme koje oni moraju da provedu tamo. Znači, kada ste vi krivično tuženi morate da budete prisutni. I Stevan Dojčinović i Bojana Pavlović moraju da sede u sudnici sve vreme, dok god traje proces. Tu je toliko vremena i energije utrošeno i zamislite sad nekoliko takvih suđenja koje ima jedna mala redakcija kao što je KRIK”, objašnjava Veran Matić.

Matić zaključuje da ako se takva pošast ne zaustavi, sigurno će doprineti kako kaže “umanjivanju novinarstva”.

Izvor: Insajder

Izvor: Insajder

Povezani članci