21. 09. 2013

Pištaljka predstavila Mapu korupcije

Beograd, 21.09.2013. (Pištaljka) - Pištaljka je u petak predstavila Mapu korupcije koja omogućava građanima da uz prijavu korupcije obeleže i opštinu i kategoriju na koju se ta prijava odnosi. Prema rečima glavnog urednika Pištaljke Vladimira Radomirovića, ova mapa predstavlja jedinstvenu vizualizaciju statističkih podataka koju dosadašnja praksa prijavljivanja korupcije u Srbiji ne poznaje. Radomirović je rekao i da je od sada moguće slati prijave sa mobilnih uređaja korišćenjem Android i iOS aplikacija koje pružaju i mogućnost slanja fotografija preko zaštićenog kanala.
 
Uvid u mapu otkriva da su ove godine na Pištaljci korupciju najviše prijavljivali Beograđani. Od ukupno 395 prijava koje su od početka ove godine stigle na adresu Pištaljke, čak 111 odnosilo se na Beograd, na Niš i Novi Sad po šesnaest prijava, a na Kragujevac četrnaest. Statistika pokazuje da su građani najviše prijava slali ukazujući na zloupotrebe u lokalnim samoupravama (29 procenata), zdravstvu (12,5 procenata), obrazovanju i prosveti (11 procenata), Vladi i ministarstvima (8,65 procenata). Ostalo čine prijave korupcije vezane za inspekcijske organe (5,5 procenata), političke stranke (4,5 procenata), policiju i pravosuđe. Ovih 395 prijava čini trećinu od ukupnog broja pristiglih prijava u Pištaljku, jer ostale nisu sadržavale dovoljno podataka za obradu.
 
Izradu Mape korupcije finansirao je Projekat za reformu pravosuđa i odgovornu vlast (JRGA) Američke agencije za međunarodni razvoj USAID. Direktorka misije USAID u Srbiji Suzan Fric rekla je da se nada da će nove tehnologije i slobodno prijavljivanje korupcije od strane građana navesti nadležne državne organe da reaguju, dodavši da je Srbija na dobrom putu da na zakonodavnom nivou obezbedi zaštitu za uzbunjivače. Govoreći na srpskom, ona je kazala da i nedavna dešavanja u Sjedinjenim Državama pokazuju da u oblasti uzbunjivanja treba na umu imati neke važne aspekte, kao što su anonimnost i pitanje nacionalne bezbednosti.
 
Pomoćnica direktorke Agencije za borbu protiv korupcije Nataša Jelić rekla je da je Agencija nakon obrade 1236 predstavki na osnovu njih u toku ove godine tužilaštvu prosledila 219 slučajeva, a policiji 59. Takođe je istakla da se predstavke upućene njima najviše odnose na oblast privatizacije, te da njih najčešće šalju udruženja malih akcionara i sindikati. Jelić je kazala i da će Agencija za borbu protiv korupcije uskoro poslati obaveštenje svim državnim institucijama da svojim zaposlenima pošalju dopis sa uputstvom kako da prijave korupciju. Ona je rekla da su do sada 33 osobe zaposlene u državnim organima dobile status uzbunjivača na osnovu Pravilnika Agencije, dok je 26 zahteva za zaštitu odbijeno, najčešće zbog toga što se prijave nisu odnosile na korupciju ili zato što je onome ko je poslao prijavu prestao radni odnos u državnom organu.
 
Savetnik prvog potpredsednika Vlade Dragan Đoković istakao je da je njihov kabinet od septembra prošle godine do danas „pretresao" oko 6.000 prijava o korupciji i da su se one takođe najviše odnosile na sporne privatizacije za koje, kako je naveo, država nema rešenje, ali ga traži. On je uputio i kritiku Agenciji kao instituciji koja treba da koordiniše rad različitih državnih organa u borbi protiv korupcije, ocenivši da sastajanje jednom mesečno i „ćaskanje" na temu korupcije „nije dovoljno i da je potrebno više strasti i entuzijazma u tom pogledu".
 
Obrađene prijave pokazuju da je Pištaljci u 56 slučajeva ukazano na nameštanje postupaka javnih nabavki u ministarstvima, lokalnim samoupravama i javnim preduzećima. Čak 44 prijave odnose se na zloupotrebe pri zapošljavanju u zdravstvu, prosveti i javnim preduzećima. Reč je najčešće o nameštenim konkursima, zapošljavanju po stranačkoj ili rodbinskoj liniji, a dešava se da za određena mesta konkursi nisu ni raspisani. U dvanaest slučajeva prijave su bile vezane za firme koje ne plaćaju porez, navodno zbog toga što su uspele da podmite poreske inspektore, a jedna prijava manje odnosi se na lekare koji traže mito od pacijenata.

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs