30. 01. 2015

Antikorupcijska strategija nije bila pokretač reformi

30.1.2015. (Transparentnost Srbija) -Transparentnost Srbija je utvrdila monitoringom sprovođenja antikorupcijske strategije, da je u roku ispunjena samo četvrtina mera iz Akcionog plana (u oblastima „političke aktivnosti", „javne finansije" i „mediji"). Strategija nema realnu šansu za uspeh bez delotvornog sistema odgovornosti rukovodilaca institucija za neispunjavanje obaveza. Posebno brinu nalazi istraživanja prema kojima, čak i tamo gde je nešto urađeno, Strategija nije bila pokretač promena, već je do njih dolazilo usled uticaja drugih faktora.

Ovaj nezavisni monitoring potvrdio je u punom obimu bojazni koje je Transparentnost - Srbija izražavala u doba izrade Strategije. Kao što ni prethodna antikorupcijska strategija Srbije (iz 2005) nije doživela neuspeh zbog slabosti planiranih mera, već zbog toga što nije bila dovoljno ozbiljno shvaćena od strane onih koji su imali zadatak da je primenjuju, tako ni aktuelna Strategija i Akcioni plan nemaju realnu šansu za uspeh ukoliko ne bude uspostavljen prikladan sistem odgovornosti rukovodilaca javnih institucija (obveznika) za (ne)ispunjenje zacrtanih zadataka.

Naime, teško je na drugačji način tumačiti činjenicu da je već 15 meseci nakon početka primene ovih planskih akata količina zadataka koji nisu ispunjeni na vreme ili uopšte tako velika (za tek 26% aktivnosti smo pronašli dokaze da su ispunjene). Pri tom, na uspešnije sprovođenje Strategije mogli su da utiču brojni bitni činioci:

 

• Srbija ima Vladu koja postavlja borbu protiv korupcije visoko na listi svojih prioriteta i stabilnu većinu sprovođenje reformi;
• borba protiv korupcije ima snažnu podršku građana i privrede, međunarodnih institucija, civilnog društva i medija;
• Srbija se nalazi u fazi evrointegracija u kojoj bi se moglo očekivati da postoji snažan stimulans da se pokaže da je zemlja spremna za napredovanje; 
• Strategija predviđa da čak tri institucije imaju aktivnu ulogu u koordinaciji, praćenju, odnosno nadzoru nad sprovođenjem, kao i to da Narodna skupština povodom razmatranja primene donosi zaključke i prati njihovo sprovođenje;

 

U tri posmatrane oblasti potpuno je ispunjeno tek 19% mera, delimično još 7%, a 15,5 % je ostalo u potpunosti neispunjeno (rok prošao). „U toku" je 46,5%, dok za 12% nema podataka.

Detaljan izveštaj, upozorenja i preporuke koje je Agencija za borbu protiv korupcije dala u prvom izveštaju o sprovođenju Strategije i Akcionog plana, a koji pokriva samo prva tri meseca sprovođenja ovog akta očigledno nisu ozbiljno shvaćeni.

Zaključak Narodne skupšine od 5. juna 2014. obuhvata i očekivanje „da će Vlada, u najkraćem roku, predložiti Narodnoj skupštini izmene zakona, kako bi se uskladio pravni okvir za rad Agencije sa potrebama uočenim u dosadašnjem radu Agencije i nadzornom ulogom koju Agencija treba da ima nad sprovođenjem Strategije i Akcionog plana". Sedam meseci kasnije, nema ni nacrta tog zakona u ministarstvu. U Zaključku Skupštine se pozivaju odgovorni subjekti da poštuju rokove i forme za izveštavanje itd. U stvarnosti, mnogi organi nisu uopšte ni dostavili izveštaje o učinjenom. Narodna skupština je obavezala Vladu da, u roku od šest meseci, podnese Narodnoj skupštini izveštaj o sprovođenju ovih zaključaka. Takav izveštaj ne postoji na sajtu ni Vlade ni Narodne skupštine.

Vlada je formirala Koordinaciono telo za sprovođenje Strategije i Akcionog plana . Međutim, očigledno je da ni izdizanje koordinacije na najviši nivo odlučivanja u Vladi (premijer kao predsednik tog tela), još uvek nije dovelo do većeg stepena ispunjavanja obaveza od strane pojedinih ministarstava.

Od podataka o neispunjenju obaveza još više zabrinjava zaključak, koji proizlazi iz ovog monitoringa, da antikorupcijska strategija i akcioni plan nisu realni pokretači promena u ovoj oblasti. Naime, reforme u oblasti javnih finansija i medija su sprovedene ne zato što je to pisalo u antikorupcijskoj strategiji, već zato što su i inače bile planirane, kao deo ispunjavanja drugih strateških akata, međunarodnih ili zakonskih obaveza i u meri u kojoj su za to postojale politička volja, raspoloživa sredstva i zainteresovanost međunarodnih aktera.

Da stvar bude lošija, stvari su se nevezano od slova Akcionog plana odvijale „svojim tokom" i u nekim od najvažnijih segmenata reformi koje imaju utemeljenje isključivo u antikorupcijskoj strategiji. Tako, nasuprot postavljenim rokovima i jasno uočenoj potrebi, nije došlo do planirane izmene Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije a nije se daleko odmaklo ni sa donošenjem jednog od važnih antikorupcijskih propisa koje Srbija nije nikad imala - o lobiranju. Po pitanju finansiranja političkih aktivnosti stvari stoje još lošije - ne samo da Zakon nije izmenjen onako kako je planirano, nego je došlo do urgentnih izmena koje uopšte nisu planirane. O tretmanu Strategije i AP govori i činjenica da su na izmaku prve godine sprovođenja planirane izmene „na mala vrata", kroz Akcioni plan za poglavlje 23, u čiji nacrt su kopirane pojedine mere, ali često sa drugačijim, bitno dužim, rokovima izvršenja obaveza.

To ne znači da Akcioni plan ne treba menjati. Naprotiv. Ovaj monitoring je pokazao da su takve promene neophodne ili da bi bile veoma korisne kod gotovo svih obaveza koje do sada nisu u potpunosti sprovedene, za šta su date konkretne sugestije, u pogledu izmene rokova, izvršilaca, preciziranja aktivnosti i drugo. Pored toga, u ovom monitoringu se ukazuje na širu sliku obrađenih problema - moguće korupcije i borbe protiv korupcije u vezi sa političkim aktivnostima, javnim finansijama i medijima.

Naime, iako Strategija pokriva mnoge oblasti, nije ništa manje problema koji su ostali van njenog fokusa. U nekim situacijama problemi koji su izostali po svom značaju višestruko premašuju značaj tema koje su obuhvaćene, što je naročito vidljivo na primerima pripreme i realizacije međudržavnih sporazuma koji isključuju primenu pojedinih antikorupcijskih propisa, u pogledu javnosti drugih uticaja (osim vlasničkih i državne pomoći) na uređivanje medija i prevencije selektivnosti u radu poreskih organa.

Pun tekst Izveštaja o sprovođenju Nacionalne strategije za borbu protiv korupcije u Republici Srbiji za period od 2013. do 2018. godine i Akcionog plana za njeno sprovođenje u oblastima: 3.11. Političke aktivnosti; 3.2. Javne finansije i 3.9. Mediji može se preuzeti na adresi http://goo.gl/w7Rxhv

  • Nema komentara.

Najnovije

Ostali članci
Pravni monitoring
Medijska pismenost
Korupcija u fokusu
izvestaj
Bolja Srbija
Lokalne samouprave
demolizam
ANEM kampanje

Anketa

Novi medijski zakoni

Koliko će novi medijski zakoni podstaći razvoj medijskog sektora?

Značajno

Donekle

Malo

Nimalo

Rezultati

Intranet login

Najnovije informacije o aktivnostima ANEMa

Prijavite se!

Unicef
Unicef
Bolja Srbija
Novinari

Rekonstrukcija i redizajn web sajta realizovani su zahvaljujući građanima SAD u okviru programa podrške medijima Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji implementira IREX.
Sadržaj web sajta je isključiva odgovornost ANEMa i ne predstavlja zvaničan stav USAID-a i IREX-a.

 

Takovska 9/16, 11 000 Beograd; Tel/fax: 011/32 25 852, 011/ 30 38 383, 011/ 30 38 384; E-mail: anem@anem.org.rs