ANEM alarm: Novinarke sve češća meta fizičkih napada, pretnji i uznemirujućih poruka

Fizički napadi na novinarke, kao što je napad na novinarku Večernjih Novosti

Jelenu Stojković, koju je prilikom obavljanja novinarskog zadatka napao guranjem
i uvrtanjem ruku, nanoseći joj povrede, direktor Javnog komunalnog preduzeća
Komrad iz Vranja, Zoran Dimitrijević, sve su češća pojava. U prošloj 2024. godini,
po prvi put je zabeležen veći broj napada i pretnji prema novinarkama nego
prema novinarima.

Vesti
Podeli članak:
ANEM alarm: Novinarke sve češća meta fizičkih napada, pretnji i uznemirujućih poruka
Novinarke iz Vojvodine svedoče o napadima članovima Stalne radne grupe za bezbednost novinara tokom sastanka prošle godine u Novom Sadu (foto: OEBS / M. Janković)

Nasrtanje na novinarku javnog funkcionera već je trebalo da rezultira političkom kaznom ili ostavkom. 

ANEM očekuje urgentno reagovanje nadležnog tužilaštva,  jer je u pitanju javni događaj, sa brojnim prisutnim svedocima. Pored nasilničkog ponašanja, u pitanju je i grubo sprečavanje izveštavanja o velikom požaru na deponiji, što je od izuzetnog značaja za javni interes građana Vranja i okoline. Tužilaštvo u Vranju, osnovno i više,  u proteklom periodu pokazalo je profesionalizam i efikasnost u slučajevima napada na novinare. 

Napadi na novinarke posebno su intenzivirani od početka protesta, često smo svedočili vređanjima prilikom uključivanja uživo, pretnjama, čak i seksističkim nasrtajima. Vrlo česti su udarci po rukama i pokušaji otimanja mobilnih telefona ili mikrofona prilikom snimanja događaja. Novinarkama je upadano u stanove. Nedavno su u pismu, u kojem se redakciji N1 preti terorističkim napadom, poimence pominju samo vodeće novinarke ovog medija. 

Novinarke dobijaju mnogo više pretnji i uznemirujućih poruka putem društvenih mreža, komenatara ili direktnih poruka putem različitih servisa za slanje poruka. Od ukupnog broja pretnji, prema evidenciji Vrhovnog javnog tužilaštva, čak 70 odsto dobijaju novinarke. Uz to, te pretnje su mnogo brutalnije, najčešće se mogu okarakterisati i kao seksualno zlostavljanje i uznemiravanje i skoro uvek imaju mizogine sadržaje. 

Posledice su vrlo snažne i po mentalno zdravlje novinarki. 

Zbog svega navedenog je veoma važno da redakcije posvete posebnu pažnju zaštiti novinarki, i u redakciji i na terenu. Da policija, tužilaštvo i sudovi, obrate pažnju na sve specifičnosti ugrožavanja bezbednosti novinarki i da ih efikasnim radom sankcionišu i, kroz politiku kažnjavanja počinilaca, stvore uslove za preventivu. 

Povezani članci