Ministarstvo i "blokadersko-tajkunski mediji": Targetiranje od strane institucije zadužene za kulturu

Proteklu nedelju obeležila su dešavanja u vezi sa Ministarstvom kulture, ministrom Nikolom Selakovićem i slučajem „Generalštab“. Da ministar kulture ne bira reči u javnom prostoru, pokazalo se nakon gostovanja na televiziji Informer kada je, komentarišući poziv Tužilaštva za organizovani kriminal na saslušanje u svojstvu osumnjičenog, rekao da je „imao pametnija posla". Ta izjava pokrenula je celonedeljnu sagu tokom koje ministar nije štedeo uvrede na račun tužilaštva koje se bavi slučajem „Generalštaba“. Saga se nastavila i kada su zaposleni u Zavodu za zaštitu spomenika kulture izašli u javnost sa tvrdnjom da su službenici Ministarstva kulture dolazili kako bi „obrisali Generalštab iz centralnog registra". Ministarstvo kulture, iako nije odgovaralo na upite Insajdera ovim povodom, oglasilo se nekoliko dana kasnije tvrdeći da su ti navodi neistiniti, uz teške optužbe na račun medija koji su o tome izveštavali.

Vesti
Podeli članak:
Ministarstvo kulture
Foto: N1

U godini duboke društvene podeljenosti, predstavnici vlasti, kao najodgovorniji za sliku jednog društva, umesto da budu oni koji smiruju tenzije, čini se, sve više ih podstiču. Ovog puta osim pojedinaca, uvrede stižu i od institucija.

Naime, zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture rekli su za Insajder, ali i druge medije, da je u utorak 2. decembra u tu instituciju došlo nekoliko ljudi na čelu sa jednim od državnih sekretara iz Ministarstva kulture, te da su pokušali neovlašćeno da pristupe serverima, a sve kako bi „iz centralnog registra zaštićenih kulturnih dobara izbrisali zgrade Generalštaba“.

Iako se redakcija Insajdera obratila Ministarstvu povodom navoda zaposlenih u Zavodu, odgovore nismo dobili.

Međutim, nekoliko dana kasnije Ministarstvo kulture izdalo je saopštenje koje je prenela agencija Tanjug, a u kojem, osim što tvrde da su ove informacije neistinite, navode i da je u pitanju "organizovana medijska kampanja širenja laži" u, kako su nazvali, "blokadersko-tajkunskim medijima“.

Medijski konsultant i član ANEM-a Saša Mirković kaže za Insajder da je ovakvo saopštenje Ministarstva suštinski očekivana posledica ponašanja najviših predstavnika vlasti, navodeći da su mediji bliski vlasti, kako kaže, stvorili atmosferu u kojoj se takvo ponašanje toleriše i ne sankcioniše - jer i oni sami „ne poštuju ni zakone, ni kodekse“.

Podelu medija na "naše" i "njihove" ministar je demonstrirao i neposredno nakon saslušanja u TOK-u, kada je novinarki Insajdera koja je pokušala da mu postavi pitanje o tome kako se izjasnio, kratko odgovorio da „pratimo naše medije“.

„Pasivnost i svrstanost Ministarstva informisanja i telekomunikacija im olakšava posao, pošto ne postoji nikakva brana za ovakvu vrstu ponašanja koje karakteriše zastrašivanje na koje ne reaguje resorno ministarstvo“, ističe Mirković.

On podseća da je Ministarstvo informisanja i telekomunikacija formirano tek pre tri godine, te da je oblast medija dugo bila deo jednog objedinjenog „Ministarstva kulture i informisanja“, što, kako kaže, ovom saopštenju daje „specifičnu konotaciju“.

Mirković navodi da aktuelni ministar kulture, a nekadašnji ministar pravde Nikola Selaković „veoma dobro zna šta predviđaju medijski zakoni, a šta je politički cirkus“. Smatra da je ministar „svestan kakvu poruku šalje pokušaj njegovog ulaska u zgradu TOK-a sa dve kamere medija bliskih vlasti“.

Kada i institucija, pored ministra, objavljuje saopštenje koje targetira novinare, poruka prema javnosti je jasna, smatra Saša Mirković.

„Ovime se poručuje da za njih ne postoje pravila kojih će se pridržavati, niti granica koje neće biti pređene. I da novinari moraju sami da se pobrinu za svoju bezbednost uz spoznaju da ih ovakvim targetiranjem, vlast priprema za još teža iskušenja u budućnosti u tenzičnim društveno-političkim okolnostima“, smatra Mirković.

Na pitanje koliko je ironično da institucija zadužena za kulturu koristi takav jezik prema medijima i deli ih na podobne i nepodobne, sagovornik odgovara da su sve granice već pređene i da „ništa više ne iznenađuje“.

Ministar i Tužilaštvo za organizovani kriminal

Podsetimo, JTOK je 29. novembra potvrdio da je ministar kulture Nikola Selaković jedan od osumnjičenih u slučaju „Generalštab“, te da se nije pojavio na zakazanom saslušanju.

Svoj izostanak, kako je navedeno tada iz JTOK-a, nije opravdao ni on, ni njegov branilac, a umesto objašnjenja pred tužilaštvom, Selaković je istog dana na televiziji Informer rekao da je „imao pametnija posla" i da je sam rekao „kada može da dođe".

Nakon toga je tužilaštvo policiji dalo naredbu da ministra dovedu na saslušanje, da bi se on nekoliko sati kasnije sam pojavio ispred zgrade TOK-a u pratnji dve medijske ekipe – Televizije Informer i Pink.

„Ja sam došao ovde sam. Uzurpatori koji jednim delom sede ovde u zgradi iza mene, ljudi koji su uzurpirali TOK, umesto da su gonili organizovani kriminal, sada se oni bave organizovanim kriminalom, slušajući naloge spolja. Nastavili su sa svojom ustaljenom praksom da lažu. Lažu u svemu što rade, pa tako lažu kako se nisam odazvao, odnosno nisam reagovao na njihov poziv“, rekao je tada Selaković oslovljavajući tužioce JTOK-a sa „blokadersko-kriminalna banda“.

Selaković se drugi put, prema sopstvenim rečima pojavio u prostorijama Javnog tužilaštva za organizovani kriminal 3. decembra, gde je primljen nakon 45 minuta čekanja, da bi potom dobio termin novog saslušanja u istrazi.

Tako je TOK i nakon saslušanja dobio niz uvreda i to od osumnjičenog Selakovića i njegovog advokata Vladimira Đukanovića.

Slučaj "Generalštab"

Paralelno sa dešavanjima u TOK-u, poslanici u Skupštini Srbije usvojili su u sredu, 3. decembra Predlog autentičnog tumačenja leks specijalisa za Generalštab.

Mesec dana pre toga, tj. 7. novembra usvojen je i leks specijalis za kompleks zgrada Generalštaba, koji je stupio na snagu već sledećeg dana.

Spornim članom 9 leks specijalisa praktično je naređeno Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture i Republičkom geodetskom zavodu da obrišu objekte iz registara u roku od 15 dana - ne samo zgrade Generalštaba, već i Kasarne 7. puka i Starog Generalštaba.

Ključan činilac u celom slučaju je upravo Republički zavod za zaštitu spomenika kulture, čiji stručnjaci i dalje nisu izbrisali kompleks Generalštaba iz centralnog registra kulturnih dobara, iako im je to naloženo ovim zakonom. Uklanjanje zaštite je preduslov za bilo kakve dalje radove.

Međutim, tokom protekle nedelje zaposleni u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture rekli su za Insajder da je u utorak, 2. decembra u tu instituciju došlo nekoliko ljudi na čelu sa jednim od državnih sekretara iz Ministarstva kulture i da su pokušali neovlašćeno da pristupe serverima, a „sve kako bi iz centralnog registra zaštićenih kulturnih dobara izbrisali zgrade Generalštaba“.

Konzervator Desimir Tanović rekao je za Insajder da se jedan državni sekretar ponovo pojavio u Zavodu u sredu, 3. decembra. Redakcija Insajdera je tada uputila je pitanja Ministarstvu kulture, ali odgovore nismo dobili.

Međutim, nekoliko dana kasnije, Ministarstvo kulture izdalo je saopštenje u kojem je tvrdilo da su navodi zaposlenih u Zavodu neistiniti. U saopštenju su izneli tešeke optužbe i kvalifikacije na račun medija koji su o tome pisali.

Izvor: Insajder

Povezani članci