Borba za REM: Izazov nezavisnosti i odgovornosti u regulaciji elektronskih medija u Srbiji
Međunarodna konferencija Udruženja za političke nauke Srbije Sabor politikologa na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu završena je danas okruglim stolom na temu „Borba za REM: Izazov nezavisnosti i odgovornosti u regulaciji elektronskih medija u Srbiji“.

Ivana Stevanović iz Slavko Ćuruvija fondacije upozorila je na sve zakonske neregularnosti koje su pratile protekla dva procesa predlaganja i usaglašavanja kandidata za novi saziv Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM). Ona je naglasila da je vlast predlagačima nametala različite „lažne dileme“ koje su imale za cilj opstrukciju čitavog procesa.
„Moj glavni utisak je da je vlast spremna na sve da ne izgubi kontrolu nad REM-om. Jedan nezavisan REM bi bio u prilici da jako brzo i lako u potpunosti demontira medijsku scenu na kojoj ova vlast počiva, a samim tim bi značio i ozbiljno krnjenje moći ove vlasti“, rekla je Stevanović.
Da bi REM funkcionisao na ispravan način, neophodno je da građani imaju poverenja u tu instituciju i da znaju čime se ona bavi, istakao je kandidat za Savet REM-a i docent na Filozofskom fakultetu u Nišu doc. dr Dušan Aleksić. On je naglasio da svoju ulogu u procesu formiranja novog sastava Saveta vidi kao vid dvostruke borbe.
„Sa jedne strane, borba da oslobodimo instituciju koja je jako važna i koja će, ukoliko radi onako kako stoji u Zakonu o elektronskim medijima, doprineti tome da kvalitet informisanja, a samim tim i kvalitet života građana bude bolji. Sa druge strane, bitna je edukativna uloga koja je, čini mi se, izostala u proteklih godinu dana – ljudi i dalje ne razumeju šta se dešava i zbog čega je REM važan“, ukazao je doc. dr Aleksić.
Nekadašnji kandidat za Savet REM-a Saša Mirković izjavio je da se Srbija po prvi put suočava sa činjenicom da Savet, godinu dana nakon raspuštanja prethodnog saziva, uopšte ne postoji. On je uporedio akutelni i prethodni proces izbora kandidata za Savet REM-a i objasnio da između dva procesa postoje ključne razlike.
"Pošto je prethodni proces okončan u januaru tako što smo odlučili da povučemo naše saglasnosti, logično je bilo očekivanje da će vlast iz toga nešto zaključiti i da će želeti da ode korak dalje, prvenstveno zbog međunarodne zajednice, ali stvari su se u međuvremenu toliko zakomplikovale da se ne može isključiti nijedan scenario. Sa druge strane, međunarodna zajednica je ovog puta toliko uključena u ovaj proces, te izbor Saveta REM-a trenutno nalazi u samom vrhu prioriteta“, naveo je Mirković.
Novinarka i kandidatkinja za novi saziv Saveta REM-a Antonela Riha kazala je da je kroz učešće u ovom procesu shvatila da raznorodne grupe koje imaju zajednički interes, a to je poštovanje zakona, mogu da se dogovore, koordinišu i nastupe zajednički i odlučno. Ona je navela da je svaka dosadašnja vlast htela da ostvari kontrolu nad medijima, a da aktuelna – koju smatra autokratskom – teži da medije stavi pod svoju apsolutnu kontrolu.
„Vlast ima dve mogućnosti: ili da ponište ‘fantomske birače’ ili da ponište ceo REM. Prebacivanjem lopte u njihovo dvorište uradili smo dobru stvar i pokazali smo da umemo da igramo igru koja je i te kako politička“, izjavila je Riha.
Jedina uloga države u procesu izbora članova Saveta REM-a jeste da se u taj proces ne meša, ali se umesto toga dešava suprotno, istakla je izvršna direktorka Građanskih inicijativa Maja Stojanović. Ona je ukazala da Savet REM-a ne treba da bira i predlaže vlast, već različiti sektori društva.
„Ono u šta verujemo je da, ako se ti sektori društva ne uključe u izborni proces, REM sigurno neće biti nezavisan, odnosno biće pod potpunom kontrolom vlasti. Naša uloga kao društva u Srbiji je da ne dozvolimo da vlast tako lako drži pod kontrolom medije i sve ostalo u državi“, objasnila je Stojanović.
Moderatorka okruglog stola bila je predsednica Udruženja za političke nauke Srbije (UPNS) i prodekanka za naučnoistraživačku delatnost Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beogradu prof. dr Aleksandra Krstić.
Izvor: FPN
Povezani članci

Dvostruki standardi MUP-a: Ko je pretio N1 ne zna se ni posle tri i po meseca, pošiljalac pisma Dačiću otkriven za dan

Ko je nadležan kad nema nadležnog: Slučaj pokazivanja intimnih fotografija studentkinje na TV Informer







