Izbor novog Saveta REM-a u završnici – sporovi oko transparentnosti i zakonitosti postupka
Izbor novog Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) ulazi u završnu fazu, dok Evropska komisija u poslednjem izveštaju o napretku Srbije insistira na jačanju nezavisnosti medijskih institucija. Novinarka i bivša članica Saveta REM-a Višnja Aranđelović i advokatica Udruženja novinara Srbije Gordana Konstantinović ukazuju na probleme transparentnosti, nepravilnosti u izboru predlagača i neizvesnost oko daljeg toka procedure.

U skupštinskoj proceduri trenutno se nalaze predlozi kandidata koje su dostavila različita tela – od univerziteta i crkve, do profesionalnih udruženja. Posebnu pažnju izazvalo je uključivanje novih predlagača u poslednjem trenutku.
Novinarka i bivša članica Saveta REM-a Višnja Aranđelović ocenjuje da je, iako je javnost imala pristup informacijama o kandidatima i predlagačima, sam postupak bio neobičan i opterećen povlačenjima i prekidima konkursa.
"Javnost je imala dovoljno informacija – znali smo ko su predlagači i kandidati, čuli smo i one koji su osporavali pravo nekih predlagača da učestvuju, kao i kontrargumente. Međutim, proces je bio neobičan. Konkurs je bio raspisan, zatim su se povukli određeni kandidati, nakon čega je konkurs obustavljen. Potom je raspisan novi konkurs, ali su ponovo neki kandidati najavili povlačenje. Tada se uključuje OEBS kao neka sila koja rešava stvar. Sada smo pri kraju, i kako čujem, već sledeće nedelje, odnosno u prvom delu novembra, možemo imati novi Savet REM – tačno godinu dana otkako je ovaj organ prestao da radi", navodi Aranđelovićeva.
Konstantinović: Problemi sa transparentnošću i izmenama u postupku
Advokatica Udruženja novinara Srbije Gordana Konstantinović navodi da postupak nije bio transparentan i da su u poslednjem trenutku izvršene izmene koje nisu u skladu sa zakonom.
"Ovaj postupak nije bio transparentan, imao je izmene u foto-finišu protivno odredbama zakona. Konkretno ovo poslednje glasanje unutar grupacije za nacionalne manjine, gde su predlagači Saveti nacionalnih manjina", navodi Konstantinovićeva.
Ona objašnjava da je još 2. jula, što je kasnije potvrđeno na sednici Skupštinskog odbora, usvojen izveštaj o ovlašćenim predlagačima i kandidatima u sedam kategorija, uključujući i nacionalne savete nacionalnih manjina koji su imali tri kandidata.
"Sredinom oktobra usvojen je izveštaj koji obuhvata sedam kategorija ovlašćenih predlagača i kandidata. U tim kategorijama nalazili su se i nacionalni saveti nacionalnih manjina, od kojih su tri saveta bili ovlašćeni predlagači i imali su po jednog kandidata. Problem je nastao kada su predstavnici pozvani da usaglase stavove o ta tri kandidata, a u međuvremenu se pojavilo još devet ovlašćenih predlagača koji nisu učestvovali u postupku. I dolazimo do toga da vi možete da glasate oko nečega gde niste iskoristili svoje pravo da kandidujete kandidata", navodi Konstantinovićeva.
Objašnjava da su samo tri nacionalna saveta iskoristila pravo da predlože svoje kandidate u postupku.
"Znači, nacionalni saveti su imali pravo da učestvuju u postupku i da kandiduju svoje predstavnike. Tri nacionalna saveta su iskoristila to pravo, ostali nisu. I samim tim, ako vi niste učestvovali u postupku, ne možete se izjašnjavati o kandidatima drugih nacionalnih saveta. I tu je problem i to nije u duhu zakona. To je zloupotreba zakona. Norma je jasna. Oko kandidata se usaglašavaju ovlašćeni predlagači koji su kandidovali svoje kandidate", ukazuje Konstantinovićeva.
Napominje da su već uputili otvoreno pismo predsednici Narodne skupštine i Skupštinskom odboru tražeći ispravku nezakonitosti, ali upozorava da nemaju formalno pravo na prigovor i da su prepušteni dobroj volji.
"Mi smo se juče zajedno sa ostalim udruženjima, odnosno jednim delom udruženja i organizacija, otvorenim pismom obratili predsednici Narodne skupštine i Skupštinskom odboru, da ovu nezakonitost, a nije prva, pokušaju da otklone. Problem je u tome što vi nemate odgovarajuće pravne mehanizme. Unutar zakona pišemo prigovore, zakon ne daje pravo na prigovore. Komuniciramo sa Skupštinskim odborom pod plaštom otvorenosti i transparentnosti, gde vi suštinski na prigovor koji je konkretno UNS uputio, Skupštinski odbor apsolutno ima pravo da ne odgovori. Zato što nigde nije propisano da mi, ne samo UNS, nego bilo ko, ima pravo na prigovor. I to smo mi negde posle tumačili svi da je to znak neke dobre volje", ukazuje Konstantinovićeva.
Aranđelović: Važnost većine u REM-u zbog kontrole javnih servisa
Novinarka i bivša članica Saveta REM-a, Višnja Aranđelović, objašnjava da je problem sa Savetom REM deo političke priče koja traje od 2014. godine. Ona ističe da REM ima važnu ulogu jer bira upravne odbore javnih servisa, koji zatim biraju direktore i ključne urednike. Zbog toga je , kako kaže, bitno ko će imati većinu u REM-u.
"REM bira upravne odbore javnih servisa, javnog servisa Srbije i vojvođanskog javnog servisa, a upravni odbor opet bira direktore i sve važne urednike. Zbog toga mislim da je i tu važno i svako gleda ko će imati većinu", objašnjava Aranđelovićeva.
Na pitanje o pritiscima Evropske unije, Aranđelovićeva kaže da, iako Brisel želi nezavisan REM, zapravo želi telo nezavisno od Beograda, a ne od sebe.
Zahtev za zakonit i transparentan izbor članova Saveta REM-a
Advokatica Udruženja novinara Srbije Gordana Konstantinović pak naglašava da je najvažnije da članovi budu izabrani isključivo u skladu sa zakonom, bez obzira na spoljne pritiske ili lične simpatije.
"Ne znam šta Brisel želi, ali ja želim REM gde su članovi saveta izabrani isključivo na osnovu zakona i u skladu sa zakonom. Bez obzira na to da li se meni lično kao pojedincu neko dopada ili ne. Apsolutno je to nebitno ukoliko ispunjava zakonske uslove, ukoliko je postupak sproveden u skladu sa zakonom", ukazuje Konstantinovićeva.
Prema njenim rečima politika je neizbežno uključena u ceo proces.
"Politika jeste uključena, pa to se vidi ako je Skupštinski odbor spreman da mimo svih, prvo naših propisa, drugo silnih dogovora i pregovora, uključujući sa Briselom, odstupi od svega što se dogovorio, obećao i usvojio i opet prekrši zakon, onda je jasno da je u pitanju politika", zaključila je Konstantinovićeva.
Izvor: RTS