Ko je nadležan kad nema nadležnog: Slučaj pokazivanja intimnih fotografija studentkinje na TV Informer

Ko bi trebalo da reaguje kada glavni i odgovorni urednik televizije u programu uživo pokaže intimne fotografije studentkinje koja je svedočila o policijskoj torturi? U trenutku kada Regulatorno telo za elektronske medije (REM) gotovo godinu dana nema Savet i mogućnost obavljanja svojih funkcija, koje institucije su zadužene za sankcionisanje medija?

Vesti
Podeli članak:
Informer
Screenshot / InformerTV

„Ja sam izabrao fine slike, imate mnogo ne finije slike i konkretne slike“, rekao je glavni i odgovorni urednik TV Informer Dragan J. Vučićević 20. avgusta ove godine, dok je na svom telefonu u emisiji „Kolegijum 2“ pokazivao intimne fotografije Nikoline Sinđelić.

Samo par dana ranije, Nikolina, studentkinja i aktivistkinja javno je svedočila o policijskoj torturi i seksualnom zlostavljanju koje je doživela od strane komandanta JZOkomandanta JZO. U danima koji su usledili, njene intimne fotografije, koje su po njenim rečima uslikane dok je bila maloletna, bez njenog pristanka su objavljene na društvenim mrežama.

Uz ove fotografije, gotovo simultano događala se i kampanja protiv nje u medijima bliskim vlastima. Danica Đokić, novinarka Cenzolovke je za ZOOMER navela da su u ovom slučaju „ženska seksualnost i intima iskorišćene za suočavanje sa aktivistkinjom i diskreditaciju njenih stavova i delovanja.“

„Zakon zabranjuje prikazivanje pornografije, scena brutalnog nasilja i drugih sadržaja koji mogu teško da naškode razvoju maloletnika, te emitovanje takvog sadržaja tretira kao „tešku povredu zakona”. Danica Đokić za ZOOMER

Pokazivanje Nikolininih fotografija na TV Informer osudili su javnost, civilni sektor, nezavisni mediji i medijska udruženja. 

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) je u svom saopštenju navela da najoštrije osuđuje slučaj na TV Informer i ukazalo da je „Javno prikazivanje intimnih fotografija bez pristanka lica Krivičnim zakonikom zabranjeno članovima 144, 145 i 185.“

ANEM je u saopštenju skrenuo pažnju i na to da je Informer prekršio više odredbi Kodeksa novinara i novinarki Srbije koji se odnose na „privatnost, dostojanstvo, zlonamerno narušavanje reputacije osoba i korišćenje časnih sredstava“.

SAVET REM-A

U normalnim uslovima, REM bi bio organ od kojeg bi se očekivala reakcija u slučaju da mediji krše zakon. Međutim, duži period postoji zastoj u njegovom funkcionisanju.

„REM u teoriji danas postoji kao institucija, ali bez Saveta REM-a, organa unutar Regulatora koji donosi odluke i ima većinu nadležnosti u njegovom radu – praktično ga nema“ objašnjava Danica Đokić. 

Od 4. novembra 2024. godine, kada je istekao mandat prethodnom sazivu Saveta REM-a, do danas nije izabran novi. 

U tom vremenskom intervalu dva puta je pokrenut proces za izbor novog saziva, drugi put nakon dvonedeljne studentske blokade RTS-a u aprilu. Jedini zahtev te blokade bilo je raspisivanje novih izbora za Savet REM-a. 

Tek 22. oktobra, kako je preneo portal Nova, sačinjena je konačna lista 18 kandidata za članove Saveta REM-a, od kojih bi trebalo da se izabere njih 9. Međutim, s obzirom na navode Građanskih inicijativa o kršenju zakona prilikom procesa izbora, pitanje je kako će ovaj proces dalje teći i da li će novi saziv uopšte biti formiran.

Rade Đurić, pravnik Nezavisnog udruženja novinara Srbije za ZOOMER kaže da od REM-a ne treba odustati i da će se Savet REM-a jedom formirati. „To ne znači da će za slučajeve za koje postoji saznanje i za koje je u međuvremenu podneta prijava da se neće raditi, naprotiv moraće da se radi“. 

Naveo je i da Stručna služba priprema slučajeve o kojima bi budući Savet REM-a trebalo da odlučuje. Kada god novi saziv bude došao.

Kako je naveo ANEM, Služba za nadzor i analizu REM-a je 7. oktobra u zaključku svog izveštaja, a po prijavi organizacije CRTA, navela da su u emisiji „Kolegijum 2″, emitovanoj 20. avgusta, na TV Informer prekršena četiri člana Pravilnika o zaštiti ljudskih prava u oblasti pružanja medijskih usluga u vezi sa članom 61 Zakona o elektronskim medijima.

Komentarima o navodnom „OnlyFans“ profilu, prema oceni Službe, Informer je postupio suprotno članu 20. Pravilnika o zaštiti ljudskih prava u oblasti pružanja medijskih usluga koji se odnosi na poštovanje dostojanstva ličnosti. Pored toga, navode da je distribuiranjem fotografije prekršeno i pravo na poštovanje ličnosti čija je fotografija objavljena.

Iako je Stručna služba donela ocenu, o njoj do nastanka novog saziva ova institucija neće moći da odlučuje.

DA LI JE REM JEDINI U MOGUĆNOSTI DA REAGUJE?

Iako je gotovo svaki Saziv REM-a do sad kritikovan zbog blagih ili nepostojećih sankcionisanja medija, postojanje institucije osiguravalo je telo od kojeg se očekuje odgovornost za (ne)činjenje. U nedostatku tela koje, barem u načelu, motri na rad elektronskih medija, ostaje nejasno ko može i mora da reaguje po službenoj dužnosti ukoliko neka televizija prekrši zakon.

Pravnica Kruna Savović za ZOOMER navodi da su u konkretnom slučaju TV Informer i objavljivanja fotografija Nikoline Sinđelić pored REM-a „očekivane reakcije dva tela koja se bave zaštitom privatnosti: reakcija Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti i reakcija nadležnog ministarstva“.

Savović dodaje da je imajući u vidu izveštaj Službe za nadzor „Poverenik mogao da na osnovu tog izveštaja pokrene nadzor, pa i da inicira postupke za izricanje sankcija protiv izdavača Informera i njegovog odgovornog lica.“ 

„Svakako da je Poverenik mogao reagovati i odmah po objavljivanju fotografija, imajuću u vidu da je reč o očiglednoj zloupotrebi privatnih fotografija u cilju diskreditacije ličnosti.“ Kruna Savović, pravnica

U odgovoru na pitanja portala ZOOMER, kancelarija Poverenika za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti, pozivajući se na član 88. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti navodi da Poverenik nije ovlašćen da kontroliše obradu podataka o ličnosti koju vrše sredstva javnog informisanja u svrhe istraživačkog novinarstva ili objavljivanja informacija u medijima, odnosno na takvu obradu podataka o ličnosti se ne primenjuju odredbe Zakona koje uređuju nadležnost Poverenika“.

U pomenutom članu 88. zaista stoji da se na obradu podataka o ličnosti koja je u svrsi novinarskog istraživanja, objavljivanja informacija u medijima, u svrhe naučno, umetničkog ili književnog izražavanja ne primenjuju odredbe Zakona, ali samo ukoliko su ona „neophodna u cilju zaštite slobode izražavanja i informisanja“.

Da li to znači da postoji javni interes u tome da se komentariše i deli „osvetnička pornografija” maloletnice?

Kruna Savović ipak navodi da Kako u konkretnom slučaju iznete informacije nemaju za cilj informisanje javnosti već degradiranje ličnosti, u prilog čemu, na kraju, govori i nalaz stručne službe REM-a, član zakona na koji se Poverenik pozvao nije mogao biti osnov za njegovo izuzimanje iz postupanja.”

U ovlašćenjima Ministarstva informisanja i telekomunikacija stoji da je jedno od nadležnosti pokretanje prekršajnih postupaka. Međutim, nigde nije tačno propisana, ali ni isključena njihova nadležnost u pokretanju postupaka protiv elektronskih medija. 

ANEM je u ranije pomenutom saopštenju naveo da je Ministarstvo „moralo da reaguje po službenoj dužnosti po osnovu Zakona o javnom informisanju i medijima i Zakona o elektronskim medijima, jer su fotografije ne samo nedozvoljeno prikazane od strane osobe koja se na njima nalazi, već su napravljene kada je Nikolina bila maloletna“.

Ministarstvo je ranije pokretalo prekršajne postupke u slučajevima koji se odnose na zaštite maloletnika, ali su se ti slučajevi odnosili na portale i papirne medije. 

U odgovoru na pitanja ZOOMER-a, Ministarstvo informisanja i telekomunikacija se pozvalo na članove 90. 91. i 112. Zakona o javnom informisanju i medijima, kao i član 31. Zakona o elektronskim medijima. U svom odgovoru su naveli da je REM samostalan organ, a da u slučaju da lice smatra da je objavljivanjem informacije došlo do povrede prava, može svoja prava zaštiti sudskim putem u skladu sa pozitivno pravnim propisima Republike Srbije.

PRIVATNE TUŽBE KAO JEDINO REŠENJE

„Postoje alternativni pravni lekovi, koji na sreću funkcionišu, a to je pre svega zaštita ličnih podataka, jer u većini slučajeva vidimo da se zloupotrebljavaju lični podaci. Po tom osnovu mogu da se podnesu i krivične prijave i parnične tužbe gde oštećeni novinari i aktivisti na primer, ili lica, mogu da nadoknade nematerijalnu štetu.“ Rade Đurić, pravnik NUNS-a

Kako potvrđuje za ZOOMER, ovakve tužbe Nikolina Sinđelić je već podnela. Do ovog trenutka, odgovore na četiri predate tužbe nisu dobili. „Mi smo ih predali, i nemamo nikakve dalje informacije. Do duše još je i rano da bismo dobili ikakav odgovor” navodi Nikolina. 

„Što se tiče Informera, mi planiramo da podnesemo i Krivičnu prijavu, najviše zbog deljenja tuđih fotografija bez pristanka. To je kažnjivo jer su to intimne fotografije i jer je to maloletno lice.“ Nikolina Sinđelić za ZOOMER

Dok instutucije ne rade i dok se godinu dana uspostavlja Savet koji bi mogao da kontroliše grubo kršenje propisa i zakona, privatne tužbe su jedno što građanima ostaje.

Izvor: Zoomer

Povezani članci