Mirković: Izbor novog REM motivisan željom vlasti da otvori Klaster 3 i dobije novac iz Plana rasta

Dobro bi bilo da REM bude prva ili jedna od retkih nezavisnih institucija koja funkcioniše na pravi način u nenormalnim okolnostima, ali vlast hoće da stvari ostanu iste, smatra profesorka FPN Aleksandra Krstić, dok Saša Mirković iz ANEM misli da je izbor novog Saveta REM motivisan željom vlasti da otvori Klaster 3 i dobije novac iz Plana rasta.


Vesti
Podeli članak:
Saša Mirković
ANEM

On je za FoNet ocenio da vlast želi da relativizuje sporne predlagače i kandidate, u nameri da uspostavi lažni balans između profesionalnih kandidata i nespornih predlagača i onih koji su bliski režimu.

Mirković je istakao da se Aleksandra Krstić i on ovog puta nisu kandidovali za Savet REM, upravo zbog toga što misle da nema nikakvog smisla ponovo participirati u procesu i potom izlaziti iz njega po drugi put u nekoliko meseci.

"U ovom trenutku nismo daleko od ponovljenog scenarija od prošlog puta - da dođe do izlaska određenih predlagača i kandidata iz procesa, ako se nastavi kršenje Zakona o elektronskim medijima, ", procenio je Mirković.

Kako je rekao, učešće u procesu ima smisla samo ako postoji politička volja da se izabere šestoro nezavisnih kandidata koji će omogućiti istinske promene na osnovu dvotrećinske većine u Savetu REM.

"Sve ispod toga, predstavlja mimikriju i davanje lažnog legitimeta procesu", ukazao je Mirković.

On podseća da je Statut REM promenjen neposredno pred usvajanje Zakona o elektronskim medijima i to tako što je ono o čemu Savet bude odlučivao proglašeno za službenu tajnu, pa njegovi članovi neće u javnost moći da izlaze sa bitnim podacima.

Kakav god bio bude bio sastav tog novog Saveta, plašim se da neće biti bolji od onog kakav je bio prethodni, dok će ubuduće njegove odluke u javnosti tumačiti portparolka Olivera Zekić, ukazao je Mirković.

Po njemu, izuzetno je značajno da Brisel jasno i decidno kaže da li misli da ono što se događa sa izborom Saveta REM ispunjava standarde Evropske unije, jer je potpuno jasno da imamo elementarno kršenje medijskih zakona.

"Ako se nastavi ovim putem, u proces će biti ugrađena ozbiljna sistemska greška koja će imati velike implikacije na buduće funkcionisanje Saveta", upozorava Mirković.

On smatra da je neophodno da se ličnim primerom i ličnom žrtvom ukaže na manjkavosti procesa i na taj način prikaže u kojoj meri ne postoji ni gram političke volje da se stvari suštinske promene na bolje, već je zapravo sve zadovoljavanje forme u kojoj suština ostaje po strani.

Mirković ima razumevanje za participaciju u procesu, ali samo do određene mere, jer postoje crvene linije preko kojih se ne može preći.

Krstić: Neki kandidati nemaju nikakvo iskustvo u elektronskim medijima

I Aleksandra Krstić smatra da je potrebno učestvovati u procesu.

”Ako imate nenormalno, nefunkcionalno telo koje se ničim ne bavi, koje je u prethodnih 10 godina donosilo i nije donosilo odluke, koje je bilo zarobljeno od strane vlasti na različite načine, onda ste pustili to jedno telo da levitira isto kao i mnoga druga tela i mnoge druge nezavisne institucije koje su nažalost postale sluge režima”, objašnjava Krstić.

To je nedopustivo i ako hoćete da gradite bilo kakvo demokratsko društvo, onda treba da kažete - evo, ja ću biti taj koji će ući u to telo i probati da uradi nešto iznutra, rekla je Krstić.

Ona, ipak, misli da je u trenutnim uslovima izlazak grupe nezavisnih kandidata jedini mogući način da se ponovo pokaže da je proces neregularan.

”Nije mi jasno na koji način će Evropska unija da štriklira da je izabrano devet članova Saveta REM ukoliko je dvotrećinska većina bliska vlastima, ako u taj Savet uđu ljudi koji za to nemaju diplome i koji za to nisu školovani”, smatra Krstić.

Ona naglašava i da neki kandidati nemaju nikakvo iskustvo u elektronskim medijima, ali su se na nacionalnim televizijama pojavljivali propagirajući govor mržnje i targetirajući političke najistomišljenike, dok su neki kandidati savetnici u ministarstvima, a neki rade u REM.

Jedan od ključnih problema u našoj javnosti jeste polarizacija na to da li je neko opozicioni kandidat, a neko kandidat vlasti, rekla je Krstić, koja smatra da nema o čemu da se razgovara sve dok Odbor za kulturu informisanje ne uđe u biografije kandidata i na samom početku kaže ko ispunjava, a ko ne ispunjava uslove.

Problem je što će u samom Odboru, koji treba da bude filter, odakle dalje treba da se procedura razvija, proći oni kandidati koji ne ispunjavaju uslove, zaključila je Krstić u razgovoru za FoNet.

Izvor: Fonet

Povezani članci