Nacionalne televizije u službi Vučićeve liste: Zašto REM ne reaguje na sistematsko kršenje zakona?

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija (ANEM) upozorava na izrazito neuravnoteženo izveštavanje tokom predizborne kampanje, na šta ukazuju najnoviji nalazi Biroa za društvena istraživanja (BIRODI). Prema rezultatima monitoringa, pet televizija sa nacionalnim pokrivanjem gotovo isključivo je listu „Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija“ predstavljalo pozitivno, dok je izveštavanje o Studentskoj listi bilo dominantno negativno. ANEM upozorava da takva medijska neravnoteža ugrožava pluralizam i ravnopravnost izbornih učesnika što su ključni preduslovi za slobodne i fer izbore. ANEM poziva Regulatorno telo za elektronske medije (REM) da hitno ispita povrede zakona i preduzme odgovarajuće mere.

Analize - REM
Podeli članak:
Aleksandar Vučić
Printscreen

BIRODI je sproveo 24-časovni monitoring programa pet televizija sa nacionalnim pokrivanjem (RTS1, Pink, Prva, B92 i Happy) u periodu od 9. septembra do 15. oktobra 2026. Godine. Rezultati monitoringa kažu da od ukupno 12.878 minuta posvećenih listi čiji je nosilac Aleksandar Vučić, čak 12.330 minuta, odnosno 96 %, bilo je pozitivno intonirano. Istovremeno, Studentska lista bila je zastupljena u 10.024 minuta programa, od čega je 9.514 minuta, odnosno 95 %, bilo negativno intonirano.

Nedopustivo je da, umesto profesionalnog, nepristrasnog i uravnoteženog izveštavanja i ravnopravnog predstavljanja svih političkih aktera, na koje su televizije sa nacionalnim pokrivanjem zakonski obavezane, njihovi programi budu korišćeni kao instrument političke promocije jednog i delegitimizacije drugog izbornog aktera. Posebno zabrinjava što je ovakva neravnoteža u predstavljanju izbornih aktera utvrđena i na javnom medijskom servisu RTS 1, koji ima dodatnu obavezu i odgovornost da obezbedi nepristrasno, pravično i uravnoteženo predstavljanje političkih subjekata tokom izborne kampanje. RTS posvetio 93% vremena vladajućoj SNS 

Monitoring Posmatračke misije CRTA sproveden od 21. do 27. septembra, obuhvatio je informativno-političke sadržaje komercijalnih televizija sa nacionalnom pokrivenošću i Prvi program RTS. 

Rezultati su pokazali nejednaku zastupljenost vlasti i opozicije, dominantno negativno izveštavanje o Studentskoj listi i odsustvo negativnog tona u izveštavanju o vladajućoj većini. Vučiću, koji je u posmatranom periodu još bio predsednik države, pripalo je 60% vremena namenjenog svim političkim akterima na televizijama sa nacionalnim frekvencijama. Vučić je dobio više vremena od cele opozicije (25%) i četiri puta više od svih ostalih predstavnika vlasti zajedno (15%). Prikazan je ili u neutralnom (66%), ili u pozitivnom tonu (34%), a direktno se obraćao publici u 68% vremena.

Od ostalih političkih aktera, najviše vremena dobila je “Studentska lista - Studenti pobeđuju”, odnosno 39% ukupnog vremena namenjenog opoziciji. U čak 86% vremena Studentska lista je predstavljena negativno, a direktno se obraćala publici u svega 15% vremena.

Autentična desnica dobila je 15% vremena posvećenog opoziciji. Izveštavanje o njoj bilo je pretežno neutralno (84%), a direktno se obraćala publici u 86% vremena. Sve ostale stranke i kandidati bili su zastupljani u najviše 5% vremena.

Na Radio-televiziji Srbije disbalans je  još izraženiji. Na RTS1 predstavnicima vlasti pripalo je 93% vremena, a opoziciji svega 7%. RTS1 je o vlasti izveštavao neutralno (72%) ili pozitivno (28%). Opozicija je u vremenu koje je dobila predstavljena pretežno pozitivno (64%), neutralno u 34% vremena, a negativno u 2%. Predstavnici vlasti direktno su se obraćali publici u 79% vremena, a predstavnici opozicije u 73%. 

Šta propisi nalažu, a šta REM (ne)preduzima?

Pravilnik o načinu izvršavanja obaveza pružalaca medijskih usluga tokom izborne kampanje propisuje da prilikom izveštavanja o aktivnostima državnih organa i javnih funkcionera mediji moraju posebno da vode računa o profesionalizmu, objektivnosti i novinarskoj etici, kao i da izveštavanje ne sme da služi otvorenoj ili prikrivenoj promociji izbornih lista, kandidata, njihovih aktivnosti, ideja ili političkih stavova. Istovremeno, zabranjeno je izveštavanje kojim se predstavnicima vlasti i nosiocima javnih funkcija  omogućava privilegovan položaj u odnosu na ostale učesnike u izbornom procesu.

Zakon o javnim medijskim servisima propisuje nepristrasno obrađivanje političkih pitanja uz omogućavanje ravnopravnog sučeljavanja različitih stanovišta, kao i obavezu javnog medijskog servisa da u redovnim informativnim programima i posebnim emisijama posvećenim izbornoj kampanji postupa u skladu sa principima nepristrasnog, pravičnog i uravnoteženog predstavljanja političkih subjekata, izbornih lista i kandidata.

Zakon o elektronskim medijima propisuje da REM po službenoj dužnosti pokreće ispitni postupak kada na osnovu nadzora, prijave ili drugih raspoloživih podataka osnovano pretpostavi da je pružalac medijske usluge povredio zakon ili druge propise. Kada je reč o verovatnoj povredi propisa koji uređuju postupanje medija u vezi sa izbornom kampanjom, zaključak o pokretanju postupka donosi se u roku od 48 sati od saznanja za činjenice i okolnosti koje ukazuju na povredu, dok se postupak mora okončati u roku od 72 sata od njegovog pokretanja. 

Za moguće povrede koje nisu povezane sa izbornom kampanjom, rok za donošenje zaključka o pokretanju ispitnog postupka je najkasnije osam dana od saznanja za činjenice i okolnosti koje ukazuju na povredu.

REM kontinuirani monitoring izborne kampanje sprovodi od 10. septembra na uzorku od 11 pružalaca medijskih usluga. Međutim, Savet REM-a na prvoj redovnoj sednici održanoj 6. oktobra u novom sazivu, nije usvojio prvi izveštaj monitoringa onih medija koji su bili pod 24-časovnim nadzorom u toku predizborne kampanje.

Ukoliko mediji prekrše obaveze u vezi sa izbornom kampanjom iz nepažnje, zakon to smatra teškom povredom i predviđa izricanje upozorenja. Ako mediij te obaveze prekrši namerno, reč je o naročito teškoj povredi za koju se može izreći privremena zabrana objavljivanja sadržaja ili oglasnih poruka. Zakon predviđa i druge mere, poput opomene, a pod određenim uslovima i privremenog ili trajnog oduzimanja dozvole ili odobrenja za rad. Javnom medijskom servisu ne mogu se izreći mere privremenog ili trajnog oduzimanja dozvole.

Informer i Kurir van predizbornog monitoringa REM-a uprkos brojnim prijavama

Savet REM-a, koji posle gotovo dve godine ponovo može da donosi odluke, odbio je predlog da televizije Informer i Kurir uključi u predizborni monitoring, iako Informer kontinuirano targetira kritičarke i kritičare vlasti, posebno novinarke i aktivistkinje, kroz uvrede i pokušaje javne diskreditacije, a u svom programu emitovao je i intimne fotografije studentkinje. Ostaje otvoreno pitanje REM-u kako je Informer, uprkos početnoj podršci većine članova Saveta, ipak ostao van monitoringa. Savet REM-a je 6. oktobra pokrenuo dva ispitna postupka protiv televizije Informer zbog sumnje na kršenje propisa tokom izborne kampanje, ali 9. oktobra nije doneo nijednu odluku, zbog čega je četvoro članova Saveta upozorilo na nepoštovanje zakonskog roka od 72 sata. Ni na sednici održanoj 16. oktobra nije pokrenut nijedan novi ispitni postupak, iako je razmatrano 13 predmeta, od kojih se deset odnosilo na Informer, a stručna služba REM-a je u većini slučajeva ukazala na povrede propisa. Nijedan predlog odluke nije dobio potrebnu većinu u Savetu.

ANEM se pridružuje pozivu BIRODI-ja i poziva REM  da u okviru svojih zakonskih nadležnosti, ispita rezultate 24-časovnog monitoringa televizija RTS1, Pink, Prva, B92 i Happy za period od 9. septembra do 15. oktobra 2026. godine, utvrdi da li su emiteri postupali u skladu sa odredbama Zakona o elektronskim medijima, uključujući član 61, kao i članovima 4-8 Pravilnika o zaštiti ljudskih prava u oblasti pružanja medijskih usluga, posebno analizira programske sadržaje u kojima su politička promocija, negativno etiketiranje i diskreditacija izbornih aktera predstavljani kao informativni i analitički sadržaji, te javno objavi nalaze nadzora, odluke Saveta REM-a i obrazloženja o eventualnom pokretanju ili nepokretanju postupaka protiv emitera. Reakcija regulatora ima smisla samo dok izborna kampanja traje, kada eventualne nepravilnosti još mogu biti otklonjene, a građanima omogućeno da odluku na izborima donesu na osnovu raznovrsnih i relevantnih informacija.

Povezani članci