Napadi na kritičke medije se pojačavaju: Funkcioneri SNS u septembru verbalno napadali novinare 141 put

Slavko Ćuruvija Fondacija saopštila je da je tokom septembra registrovala 141 verbalni napad državnih funkcionera i poslanika Srpske napredne stranke (SNS) na kritičke medije i novinare što je, kako se navodi, četiri više u odnosu na avgust.

Vesti
Podeli članak:
novinari
Foto: Mašina

„Dominantni narativi koji su korišćeni u ovim napadima predstavljaju pokušaje dehumanizacije, etiketiranja novinara kao izdajnika i stranih plaćenika i profesionalne diskreditacije novinara i medija. Tokom septembra mediji su nazivani ’izdajničkom bandom’, ’šugavim medijima’, ’ološem’, a njihovo izveštavanje ’ludačkom propagandom’“, saopštila je Slavko Ćuruvija Fondacija.

Navodi se da su u napadima na kritičke medije i novinare učestvovali i „predsednik SNS i savetnik predsednika Srbije Miloš Vučević, ministri finansija i privrede, Siniša Mali i Adrijana Mesarović, ministri informisanja i evropskih integracija, Boris Bratina i Nemanja Starović, predsednica skupštinskog Odbora za kulturu i informisanje Nevena Đurić, predsednica Skupštine Novog Sada Dina Vučinić, savetnica predsednika Srbije za medije Suzana Vasiljević, direktor Kancelarije za javnu i kulturnu diplomatiju Arno Gujon i član Glavnog odbora SNS Siniša Vučinić“.

„Najčešći povodi za napade bili su protesti (41 slučaj), aktuelnosti / dnevna politika (22 slučaja), emisija ’Važne stvari’ na Radio-televiziji Srbije (14 slučajeva), vojna parada i obeležavanje državnih praznika (šest slučajeva)“, stoji u saopštenju.

Ocenjuje se da „učešće najviših državnih zvaničnika u širenju uvreda i dehumanizujućih poruka jasno pokazuje da je agresija prema novinarima institucionalizovana i normalizovana“.

„Retorika u kojoj novinare nazivaju ’fašističkim smećem’, ’neprijateljima države’ i ’mrziteljima Srbije’ redovan je deo političke komunikacije, čime se ozbiljno narušava bezbednost novinara i poverenje javnosti u slobodne medije“, ocenila je Slavko Ćuruvija Fondacija.

Monitoring je sproveden od 1. do 30. septembra a za uzorak su korišćeni portali Informer, Alo i Republika i zvanični nalozi na društvenim mrežama nosilaca različitih javnih funkcija „koji su se izdvojili po učestalom targetiranju novinara“.

Izvor: Mašina

Povezani članci